HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SVIJETU

IZNIMAN INTERES ZA KRLEŽOM U AUSTRIJI Dva ključna djela književnog velikana predstavljena na njemačkom jeziku u Beču

Karl Markus Gauß, Boris Perić i Manfred Müller

Predstavljanje dvaju kapitalnih djela Miroslava Krleže na njemačkom jeziku, 'Zastava' i 'Balada Petrice Kerempuha', izazvalo je izniman interes književne publike u Beču, koja je u ponedjeljak prepunila dvoranu Austrijskog udruženja za književnost, gdje je promocija održana u sklopu programa 'Kulturne godine 2017: Austrija - Hrvatska', u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Beču.

Prijevod Krležinog romana 'Zastave', kao i prepjev 'Balada Petrice Kerempuha' predstavili su pred više od stotinu zainteresiranih ljubitelja književnosti poznati austrijski književnik i publicist Karl Markus Gauß i hrvatski književnik i književni prevoditelj Boris Perić, zaslužan za epohalni poduhvat prvog prepjeva Krležine poetske kajkavštine na njemački jezik. Značaj vrhunskog pjesničkog prepjeva Krležine poeme za afirmaciju hrvatske književnosti u svijetu prepoznao je i Fond 'Miroslav Krleža' Društva hrvatskih književnika koji je Periću u srpnju dodijelio svečanu Povelju.

Interes kulturne publike u Austriji za Krležinim djelom pokazao je da se hrvatsku književnost više ne gleda primarno kroz fokus ratne problematike iz nedavne hrvatske prošlosti, već je interes puno dublji u potrazi za poveznicama koje tvore europsko kulturno područje, pa se tako, primjerice, tijekom promocije razvila živa diskusija o odnosu Krleže i Sartrea.

„Iskreno, nisam očekivao toliko zanimanje bečke publike za Krležu, iako je i Krleža, što je svakako manje poznat podatak, dvaput gostovao u istim prostorijama“, napominje Boris Perić: „Krležina djela prevođena su na njemački, napomenuo bih samo Inu Jun-Broda i Milu Dora, ali dva što ključna, što krucijalna uratka, dakle, Zastave i Balade, njemačka je publika sad tek u prilici upoznati. Vjerujem da govorim za obje knjige, ako kažem da će ih u dogledno vrijeme pročitati više tamošnjih zaljubljenika u lijepu riječ nego što ih je ikad zaista pročitalo ovdašnjih. Napokon, kako jednoć reče jedan naš novinar, nitko im to neće uzeti za zlo. Ni jednima ni drugima.“

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 12:09