Nakon 80 godina nađeni memoari preživjelog iz Hirošime: kad je eksplodirala bomba, sakrio se između dvije stijene

Nakon gotovo 80 godina pronađeni su memoari Kiyoshija Tanimotoa, Japanca koji je preživo bombardiranje Hirošime. Rukopis datira iz 1947., ima 230 stranica. Osim što će uskoro biti objavljen, po njemu će biti snimljen i film.

Tanimoto je umro 1986. u dobi od 77 godina u Hirošimi od upale pluća uzrokovane zatajenjem jetre.

Bio je čovjek zanimljive biografije, metodistički svećenik, iako je rođen u budističkoj obitelji kao najmlađe dijete od osmoro braće i sestara. U Koreji se zainteresirao za kršćanstvo.

Njegov otac bio je duboko pogođen prelaskom sina na kršćanstvo, toliko da ga se javno odrekao.

Tanimoto je studirao teologiju u Koreji, potom u Atlanti, u američkoj Georgiji. Prije odlaska u Atlantu 1937. godine nakratko je uspio razgovarati s ocem, koji je bio ustrajan u tome da sa sinom nema kontakt. Nakon završetka studija zaređen je za protestantskog pastora, služio je u župama u Kaliforniji, potom na Okinawi.

Kiyoshi Tanimoto bio je japanski metodistički svećenik

Wikipedia

Vrativši se u Japan oženio se te usred rata, 1943., preselio u Hirošimu.

U jutro 6. kolovoza 1945. kad je američka vojska bacila atomsku bombu na Hirošimu, Tanimoto je bio u predgrađu, s prijateljem je selio namještaj. Ugledavši snažan bljesak svjetlosti, sklonio se između dviju velikih stijena. Nešto kasnije otrčao je u grad, obitelj je bila živa.

Angažirao se u pomaganju stradalima.

Novinar i preživjeli

Neka od njegovih svjedočanstava zabilježena su i objavljena u antologijskoj knjizi "Hiroshima" Johna Herseyja u kojoj američki novinar, dobitnik Pulitzerove nagrade, prati sudbinu šestero preživjelih iz Hirošime.

Zanimljivo je da su Tanimotovi memoari pronađeni u knjižnici rijetkih knjiga i rukopisa Beinecke na Sveučilištu Yale u New Havenu u Connecticutu, među papirima Johna Herseyja koji je umro 1993. godine. Hersey je puno vremena proveo s Tanimotom kad je osam mjeseci nakon bombardiranja došao u Hirošimu.

Tanimoto je ubrzo nakon objavljivanja “Hirošime“ proveo pet mjeseci putujući po Americi i govoreći o užasu Hirošime. Održao je gotovo 600 predavanja u 31 saveznoj državi, stekao brojne važne kontakte i vratio se u Japan.

Pokrenuo je program nazvan Moralna posvojenja, putem kojeg su američki građani slali financijsku pomoć siročadi čiji su roditelji poginuli u atomskom bombardiranju.

Tanimotu u čast, nakon što je preminuo, ustanovljena je godišnja Nagrada za mir Kiyoshi Tanimoto.

Nakon što su desetljećima neobjavljeni ležali u američkom arhivu, memoari će biti objavljeni 6. kolovoza, na obljetnicu Hirošime. Knjiga će biti objavljena širom svijeta.

Predgovor knjizi napisala je Tanimotova kći, danas osamdesetogodišnjakinja Koko Tanimoto Kondo. Naglašava koliko je važno da se buduće generacije toga sjećaju jer je “sjećanje naša nada za opstanak kao ljudskih bića. Puno godina nisam mogla živjeti u Hirošimi, gradu gdje sam rođena. Na dan kada je bačena atomska bomba imala sam osam mjeseci, bila sam beba u majčinu naručju. Prošlo je 40 godina prije nego što je skupila snage da mi ispriča kako sam preživjela. Malo je ljudi željelo govoriti o tom vremenu. Bilo im je preteško.”

Angažirali su je i oko rada na filmu, povezala je autore s preživjelima ili njihovim obiteljima.

Engleska naslovnica knjige koja širom svijeta izlazi u kolovozu

Film koji režira Phil Joanou nazvan je “Hirošima, 8:15”, to je točno vrijeme kad je tog dana bačena bomba.

U filmu će Tanimota igrati Takehiro Hira, poznat po ulozi detektiva u japansko-britanskoj Netflixovoj drami Giri/Haji. Pretprodukcija počinje u studenom, a snimanje u veljači 2027.

Film producira Donald Rosenfeld, bivši čelni čovjek Merchant Ivory Productions, poznat po kostimiranim klasicima poput filma Howards End s Emmom Thompson. Rosenfeld je za Guardian komentirao da, s obzirom na aktualne nuklearne prijetnje, objavljivanje memoara Tanimota i film o Hirošimi nisu mogli doći u bolji čas.

“To je dubinski prikaz onoga što je ova strašna bomba učinila. A sad je sve aktualno, s Iranom i Sjevernom Korejom. Iako ne možete zamisliti ništa gore od Hirošime, moglo bi biti i gore – navodno 10 000 puta snažnije. Moramo spriječiti da se to više nikada ne dogodi.”