TRAŽIO JU JE I FBI

Golem interes u Zagrebu za ikonu ljevice, koja je bila optužena i za ubojstvo. Morali su preseliti u Lisinski, planule su karte

Angela Davis

 Alexander Joe/Afp/Profimedia/Alexander Joe/afp/profimedia
Gavella nije bila dovoljna za sve one koji žele poslušati Angelu Davis, gošću Subversiva

17. izdanje Subversive Festivala počinje danas i traje do 8. lipnja, donosi četrdeset dokumentarnih i igranih filmskih naslova, brojne panele, predavanja i promocije knjiga, tri izložbe, multimedijalna događanja te gostovanja brojnih svjetskih intelektualaca, filmaša i aktivista. Centralna, povezujuća nit i tema ovogodišnjeg festivalska je: živjeti bez kapitalizma.

Najveće ime ovog izdanja Subversiva bit će Angela Davis, poznata američka politička aktivistkinja, feministkinja i teoretičarka Crnog marksizma, snažno angažirana i profilirana na čelu američke Komunističke partije za vrijeme 1960-ih, imala je i bliske odnose i s Partijom Crnih pantera kroz svoj angažman u Pokretu za građanska prava.

Angela Davis u Zagrebu će govoriti 7. lipnja u 19 sati. Isprva je bilo planirano da to bude u Kazalištu Gavella, ali su karte "otišle" već u par sati pa su suorganizatori Subversive Festival, Multimedijalni institut i Booksa odlučili predavanje premjestiti u Koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski. Predavanje je besplatno, ali karte treba rezervirati.

Već smo, podsjetimo, pisali o njezinoj biografiji,: rođena je 1944. godine u obitelji srednje klase. Na svijet je došla u Birminghamu u saveznoj državi Alabami, gradu kojem je zbog napada bombama Ku Klux Klana nadjenuto ime Dynamite Hill. Rođena je čak jedanaest godina prije hrabrog povijesnog poteza Rose Parks, koji se zbio upravo u rodnoj državi Angele Davis. Tijekom srednje škole sudjelovala je u programu koji je crnačke učenike s Juga spajao s bjelačkim obiteljima sa Sjevera kako bi se škole na Sjeveru integrirale te kako bi se bijelci sa Sjevera povezali s iskustvima južnjačkih crnaca. Jedno je vrijeme, stoga, u New Yorku živjela s bjelačkoj obitelji te pohađala progresivnu školu u kojoj se pridružila komunističkoj mladeži. Dobila je stipendiju za studij francuske književnosti na sveučilištu u Massachusettsu, gdje je upoznala i rad njemačko-američkog filozofa Herberta Marcusea. 1963. godine, za boravka u Massachusettsu, u njenom rodnom gradu počinjen je teroristički napad na baptističku crkvu u kojem su život izgubile četiri djevojčice. Događaj je to koji je naredne godine slijedilo donošenje povijesnog antidiskriminatornog zakona (Civil Rights Act of 1964). Godinu dana provela je na pariškoj Sorbonne, a kći nastavnice Sallye iz Alabame studirala je i u Njemačkoj te doktorirala filozofiju. Prisustvovala je Festivalu komunističke mladeži u Helsinkiju, a njena socijalistička uvjerenja formiralo je i vrijeme provedeno u Istočnoj Njemačkoj.

Vrativši se u Sjedinjene Američke Države Davis, koja je vjerovala u opasnost kapitalizma i rasizma, uključila se, piše NY History, i u borbu protiv Vijetnamskog rata, pokret za ljudska prava (eng. Civil rights movement) te surađivala s Partijom crnih pantera i Komunističkom partijom. 1969. godine postala je profesorica filozofije na kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu. Nakon što je obznanjeno da je komunistkinja, ugovor joj je poništen. Davis je uzvratila tužbom te povratila poziciju. 1970. godine, ipak, usprkos preporuci Odsjeka za filozofiju, ugovor joj nije obnovljen. Kao glavni razlog su navedeni govori u ime skupine crnačkih zatvorenika u zatvoru Soledad optuženih za ubojstvo bjelačkog zatvorskog čuvara za koje je saznala iz članka u Los Angeles Timesu. Kako je vjerovala u njihovu nevinost, uključila se u odbor koji je podupirao trojicu optuženih muškaraca.

Kako smo pisali Sprijateljila se s njihovim obiteljima te održavala komunikaciju s trima muškarcima. Posebno se sprijateljila s Georgeom Jacksonom, koji je u zatvoru bio deset godina te je služio kaznu za oružanu pljačku. Jackson je, kao i Davis, razvio marksistička politička uvjerenja. Pridružio se Stranci crnih pantera te napisao dvije knjige. 1971. godine je u zatvoru tijekom navodnog bijega i skončao. Drumgo i Cluchette iste su godine oslobođeni optužbe za ubojstvo.

Godinu prije, u kolovozu 1970. godine, Jacksonov sedamnaestogodišnji naoružani brat upao je u kalifornijsku sudnicu te uzeo taoce (tri porotnika, tužitelja i suca) koje je, kako je obznanio, namjeravao držati do oslobođenja zatvorenika poznatih kao Soledad Brothers. Incident je završio smrću nekolicine ljudi, uključujući suca, a istraga je pokazala da je pucano oružjem koje je Davis kupila nekoliko dana prije. Zbog ustanovljene poveznice s oružjem, prema kalifornijskom zakonu se protiv nje mogla podići tužba.

Njeno skrivanje, koje je uslijedilo, dovelo ju je na popis "10 najtraženijih", no ubrzo je uhićena, a predsjednik Richard Nixon FBI-ju je čestitao što je "uhvatio opasnu teroristkinju Angelu Davis". Optužena je za ubojstvo, otmicu i urotu. Davis, koja je tvrdila da je nevina, u zatvoru je provela 17 mjeseci. Iako je pjevačica Aretha Franklin ponudila novac za njenu jamčevinu, tijekom saslušanja je bila izvan zemlje, a novac za jamčevinu Davis je dobila od bjelačkog farmera simpatizera. Za vrijeme boravka u zatvoru postala je simbolom otpora, podupirali su je kako crnačka zajednica, tako i liberali i progresivni ljevičari, a dio javnosti smatrao ju je političkom zatvorenicom. Tim riječima opisao ju je i glazbenik John Lennon, koji joj je 1972. godine posvetio pjesmu "Angela". Od optužbi ju je, piše u arhivu njujorške javne knjižnice, oslobodila porota sastavljena od jedanaest bijelaca i jednog porotnika iz latinoameričke zajednice. 1974. godine izdala je, piše The Guardian, knjigu "Angela Davis: An Autobiography", u čijem su fokusu dva mjeseca bijega, uhićenje koje je uslijedilo te iskustva suđenja i zatvora. Nakon oslobođenja od optužbi nekoliko je godina predavala na fakultetu (San Francisco State University). 1991. godine opstala je profesorica na Sveučilištu u Kaliforniji u Santa Cruzu, a 1995. joj je akademski svijet iskazao još veću čast. 2008. godine postala je profesorica emerita.

Prošle godine Davis je sudjelovala u emisiji "Finding Your Roots", u kojoj je od voditelja Henryja Louisa Gatesa Jr. saznala pojedinosti o svome podrijetlu. Sklonost pružanju otpora možda je naslijedila od pradjeda koji je još u 19. stoljeću, ispostavilo se, svog bivšeg vlasnika odveo na sud. Isom Spencer bio je, naime, rob koji je nakon Građanskog rata oslobođen. No, njegov bivši vlasnik neke je od njegovih nećaka zadržao kao robove pa je Spencer pravdu pokušao izboriti sudskim putem. Priča je, srećom, imala sretan kraj jer su njegovi nećaci s vremenom oslobođeni te vraćeni obitelji. No, puno veće iznenađenje uslijedilo je kada joj je u emisiji priopćeno da je William Brewster, jedan od njenih predaka, bio jedan od 101 putnika s broda Mayflower. Također, dok joj je baka s majčine strane bila crnkinja, djed je bio bijelac John Austin Darden, bogati i prominentni odvjetnik iz Alabame. Saznanje da je Stephen Darden, jedan od njegovih predaka, bio čak i robovlasnik, Davis je posebno pogodilo.

"Uvijek sam pretpostavljala da su moji preci bili porobljeni. U mom umu i mome srcu kovitlaju se sve te kontradiktorne emocije", komentirala je Davis.

Otkrivene su, piše Today, i neke informacije o očevoj strani obitelji. Njen djed s očeve strane bio je, pokazala je DNK analiza, bijelac Murphy Jones. Međurasni seksualni odnosi u to su doba na Jugu bili ilegalni, no Angelina baka Mollie Spencer i Jones imali su, čini se, čak četvero djece.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 23:15