GABRIJEL Najvažniji glasnik, od 1951. Papinim proglasom zaštitnik telekomunikacija, danas je vjerojatno proširio svoju protekciju i na internet

Arkanđeo. Volim ga zamiš­ljati s trubljom u koju će snažno puhnuti, najavljujući Sudnji dan. Za ledenih dana zime 2017, one koja je nastupila nakon mnogih godina zimskih proljeća, osjećao sam kako se šire grudi Gabrijelove, oštar mu zrak reže pluća, i samo što nije puhnuo. Tih se noći i jutara naš svijet grijao na dahu arkanđela Gabrijela.

Ali pustimo sad zamišljanja. Ono što je o njemu istina jest da donosi važnije vijesti. Prvi put se, kažu, ukazao proroku Danijelu. Onda je pomogao Mojisiju da razdvoji Crveno more i izabrani narod spasi od egipatske potjere. Poslije je bio mnogo diskretniji. Djevici Mariji rekao je da će roditi dijete Isusa, a poslaniku Božjem Muhamedu je prenio Kuransku vijest. U tu je vijest stala sveta knjiga muslimana. Kada njima dolazi, Gabrijel se zove Džibril ili Džibrail. On je Muhameda uznio uvis, pronio ga kroz sedam nebesa, a na svakom od njih Muhamed je razgovarao s po jednim od prethodnih poslanika, da bi ga zatim odveo do Božjeg prijestolja gdje se poslanik susreo s Allahom. Kada se s tog puta vratio u Meku, malo tko mu je išta vjerovao. Džibril se, vjeruju muslimani, pojavljuje za Ramazana, u dvadeset i sedmoj noći svetoga mjeseca (Lajlat-al-Kadr), zvanoj Noć sudbine.

Za Gabrijela je vezan glavni vjernički prijepor oko romana Salmana Rushdieja “Satanski stihovi”. Na samom se početku knjige u otetom avionu koji eksplodira iznad La Manchea pojavljuju dvojica drugova: Gibreel Farishta i Saladin Chamcha. Gibreel je bolivudski superstar, specijaliziran za uloge hinduističkih božanstava, dok je Saladin odrođeni emigrant, koji živi u Engleskoj i izdržava se sinhronizirajući crtane filmove.

Oni preživljavaju ono što se preživjeti ne da, i u letu prema zemlji - urnebesno opisanom i opričanom - transformiraju se u vlastite prauzore. Farishta postaje onaj Džibril, onaj arkanđel Gabrijel, a Chamcha se pretvara u šejtana, onog šejtana koji će poslaniku Muhamedu - prema nekim kontroverznim, ali vrlo davnim vjerovanjima - pokušati da podvali šejtanske ajete (satanske stihove), koji će preobraziti i osporiti Kuran.

Dok su tako padali, Farishta nije pomogao Chamchi, što će mu ovaj, đavo jedan, grubo zamjeriti i činiti sve da mu se osveti. A Farishta će, kao Gabrijel, doživjeti svojevrsni rasap ličnosti, koji će se, između ostalog, manifestirati kroz niz snoviđenja. Neka od tih snoviđenja svojevrsna su persiflaža i parodija najvažnijih dijelova životopisa poslanika Muhameda. Ali to je već druga priča, u kojoj se Gabrijel opet javlja samo kao posrednik i prenositelj poruke.

Arkanđeo Gabrijel u svim je učenjima, zamišljanjima, imaginativima i narativima onaj koji povezuje fizički i metafizički svijet. On prolazi na obje strane, kao Alisa kroz zrcalo, i ljudima olakšava da shvate svetu priču, a u njoj i ono što je neshvatljivo. Papa Pio XII ga je 1951. proglasio zaštitnikom telekomunikacija: telegrafa, telefona i radija, a u međuvremenu je, vjerojatno, Gabrijel proširio svoju protekciju i na televiziju i internet. Ja ga zamišljam kao zaštitnika imaginacije. I čuvara diskrecije u svakome dodiru ljudskoga i božanskog…