KONTROVERZNA TEORIJA

DRVEĆE RAZGOVARA, BRINE O POTOMCIMA I VODI LJUBAV, TVRDI AUTOR BESTSELERA Znanstvenici pokrenuli peticiju za zabranu prodaje njegove knjige

Peter Wohlleben
 Profimedia, Alamy

Drveća su društvena bića koja brinu o svojim mladima, razgovaraju jedni s drugima, osjećaju bol, pamte i vode ljubav, tvrdi autor bestselera ‘Skriveni život drveća’ (‘The Hidden Life od Trees’), Peter Wohlleben. No, upozorava: ‘Izbjegavajte breze, one nisu baš druželjubive. Probajte s bukvom.’

Wohlleben je svoje djelo predstavio na književnom festivalu u Walesu nakon što je u njegovoj rodnoj Njemačkoj postala bestseler i potaknula znanstvenike da pokrenu peticiju kojom traže zabranu te knjige, piše Guardian.

Bivši šumar smatra da posve pogrešno pristupamo drveću i da njegovo antropomorfiziranje može samo pomoći industriji koja se tiče šumarstva.

Dvojica znanstvenika sa Sveučilišta Göttingen pokrenula su online peticiju koju su nazvali ‘Činjenice a ne bajke’ i u uvodu ističu: ‘Nije primjereno da ljudi kroz ovu knjigu dobiju vrlo nerealno shvaćanje šumskog ekosustava jer je ovo zbir poluistina, pristranih zaključaka i pustih želja koje su proizašle iz selektivnih i neprovjerenih izvora informacija.’

Wohlleben je rekao da je namjerno davao ljudske osobine drveću, no da je sve ostalo temeljeno na znanosti. ‘Na fakultetu su nas učili da je sječa drveća dobra i korisna za okoliš. Da tako obnavljamo šume. I ja sam im vjerovao… Trebalo mi je vremena da se oslobodim te manipulacije’, rekao je publici na festivalu Hay. Ideja kojoj su ga učili bila je da tako mlađa stabla imaju mjesta rasti i razvijati se. No, ‘je li u redu ubiti roditelje? Ne bi li djeca onda imala više prostora’, pitao je Wohlleben.

Njegov cilj je jednostavan - potaknuti svijest o tome da i drveće ima osjećaje. Smatra da ona stabla koja su zasađena u blizini prometnice zbog umjetnih svjetala koja gore cijelu noć, umiru ranije. I rezanje vanjskih grana, da bi se drvo bolje razgranalo, također smatra mučenjem biljke.

Wohlleben se pozvao na studiju afričke vrste badema koja je pokazala da biljke ispuštaju kemikalije kad im se približe žirafe i počnu ih jesti. Njemu to predstavlja dokaz da drveće komunicira - drveće se međusobno upozorava na opasnost.

Ipak, priznaje da je velik dio iznesenog banalizirao i pojednostavio, no i dalje tvrdi: ‘Drveće ne želi rasti brzo. Oni žele prijatelje, žele živjeti u grupama i pružati si podršku.’

Dio drveća čak vodi ljubav nekoliko puta godišnje, smatra. ‘Ima stvari kojih se žele riješiti pa tjeraju smeće u lišće. Kad zimi hodate kroz šumu, zapravo hodate kroz njihov toaletni papir’, kaže bivši šumar. Istaknuo je da mu nije cilj prestati koristiti drvo, no ne slaže se primjerice s korištenjem drva za potpalu.

Nakon predavanja na Hayu knjiga je i u Walesu rasprodana, no Wohlleben smatra da čitatelji ne moraju osjećati krivnju što su kupili gomilu papira dobivenog od drveća. ‘Želim da svi zavole drveće, to je jedino ispravno’, rekao je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 02:36