ELZA KUČERA

Bilo je uobičajeno da se žene zaposle kao učiteljice, a Elza je - mucala. Pa je postala prva doktorica filozofije

Elza Kučera bila je ljevičarka i ateistkinja te rado u medijima isticala kako je samostalna i emancipirana žena.

 NSB
Prava strast ove znanstvenice bila je eksperimentalna psihologija: u obiteljskoj kući u Jurjevskoj ulici 1909. godine uredila je mali laboratorij u kojem je provodila eksperimente sa svojim ispitanicima

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) otvorena je izložba "Dr. Elza Kučera" u povodu 140. obljetnice rođenja ove iznimne žene koja je u mnogočemu bila ispred svog vremena.

Elza Kučera bila je prva žena u Hrvatskoj koja je stekla doktorat iz filozofije, prva koja je dobila državnu službu i postala knjižničarka kod nas i, naposljetku, bila je prva eksperimentalna psihologinja na ovim prostorima. Izložba se temelji na dugogodišnjem istraživačkom radu dr. Luke Boršića i dr. Ivane Skuhala Karasman iz Instituta za filozofiju, a održava se u sklopu manifestacije "Žene u NSK". U sklopu te manifestacije NSK u 2023. godini slavi postignuća žena u kulturi i znanosti kako bi inspirirao i potaknuo na istraživanja te upotpunio pogled na hrvatsku povijest i baštinu u kojoj su žene i njihovi doprinosi još uvijek nedovoljno prepoznati.

- Ovu izložbu zajednički organiziraju NSK i Institut za filozofiju. Podsjetimo, Elza Kučera bila je prva Hrvatica koja je doktorirala filozofiju u Zürichu 1909. godine. Njezina znanstvena ljubav bila je u eksperimentalnoj psihologiji, no cijeli je život radila kao knjižničarka. Bila je prva hrvatska knjižničarka i prva žena koja je dobila posao u državnoj službi - rekao nam je dr. Luka Boršić, ravnatelj Instituta za filozofiju.

Teško djetinjstvo

- Izložba se sastoji od 20 panoa i privatnih stvari izloženih u vitrinama te dokumenata koji se čuvaju u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK. Snimili smo i film ‘Dr. Elza Kučera, žena, znanstvenica, knjižničarka‘, koji će 16. biti prikazan u emisiji ‘Art à la carte‘ na HRT-u 3. No, taj film posjetitelji mogu vidjeti i na ovoj izložbi - dodao je Boršić.

Boršić je s kolegicom dr. Ivanom Skuhala Karasman prošle godine objavio dvije knjige: "Dr. Elza Kučera", čiji je izdavač Institut za filozofiju, i "Hrvatska velikanka: Elza Kučera", koju je publicirala izdavačka kuća Privlačica d.o.o. iz Vinkovaca.

image

Elza Kučera i Branko Gavella

NSB

Elza Kučera rođena je 1883. godine u Vinkovcima. Njezin otac bio je poznati prirodoznanstvenik Oton Kučera, utemeljitelj Zvjezdarnice Zagreb, a majka Vilhelmina Julia Stenczel, kći evangelističkog svećenika iz Vinkovačkog Novog Sela, iznimno obrazovana žena koja je pisala na njemačkom, mađarskom i hrvatskom jeziku. Majka je umrla kad je Elzi bilo sedam godina i djevojčicu je to jako pogodilo. Zatim je Oton Kučera sklopio drugi brak s Jelkom Sakač pl. Vojnovečki te su se nastanili u Jurjevskoj 14. Dobili su troje djece: kćeri Maru i Nevenku te sina Vlahu. No, zbog Jelkine bolesti i moždanih udara Elza je kao mlada preuzela veliku odgovornost za vođenje kućanstva. Poslije se razišla s drugom Kučerinom obitelji.

Osnovnu školu Elza Kučera završila je u Bakru, a od školske godine 1894./1895. do 1901./1902. pohađala je ženski licej u Zagrebu. Obrazovanje je nastavila na bečkom i zagrebačkom sveučilištu, a 1905. godine otišla je u Zürich gdje je studirala specijalnu filozofiju, psihologiju i povijest umjetnosti. Doktorirala je 1909. godine s tezom o spoznajnoj teoriji škotskog filozofa Thomasa Browna.

- Kad se u kasno ljeto 1909. godine vratila u Zagreb, željela se zaposliti kako bi bila financijski neovisna. No, u to je doba bilo uobičajeno da se žene zaposle kao učiteljice, a Elza je jako mucala. Onda se uz pomoć Isidora Kršnjavog, koji je bio prijatelj Otona Kučere, zaposlila u Sveučilišnoj i kraljevskoj knjižnici u Zagrebu. Radila je s Brankom Gavellom i Milivojem Dežmanom, a voditelj knjižnice Ivan Kostrenčić u početku nije bio oduševljen njezinim angažmanom - rekla je dr. Ivana Skuhala Karasman.

image

Elza Kučera

NSB

I zamjenica ravnatelja

U početku je Elza radila volonterski, no 1912. godine u jednim je mađarskim novinama pročitala kako su u Budimpešti zaposlili prvu knjižničarku. Iskoristila je tu informaciju i zatražila da se i nju primi u državnu službu. Uspješno je novonastalu situaciju okrenula sebi u korist te je postala prva žena državni službenik u Hrvatskoj na stalnoj plaći. U knjižnici je radila sve do umirovljenja 1944., a 20 godina bila je i zamjenica ravnatelja.

image

Elza Kučera bila je ljevičarka i ateistkinja te rado u medijima isticala kako je samostalna i emancipirana žena.

NSB

Prava strast Elze Kučera bila je eksperimentalna psihologija: u obiteljskoj kući u Jurjevskoj ulici 1909. godine uredila je mali laboratorij u kojem je provodila eksperimente sa svojim ispitanicima. No, zbog početka Prvoga svjetskog rata 1914. godine zatvorila je laboratorij. Našim prilikama prilagodila je Binet-Simonov test inteligencije, a okušala se i kao asistentica na fakultetu. Od 1933. do 1936. godine sudjelovala je u izvođenju vježbi na Katedri za eksperimentalnu psihologiju Sveučilišta u Zagrebu. Sa svojim kolegicama sa studija provodila je ispitivanja o karakteristikama naroda, no rezultati tih ispitivanja nisu, nažalost, nikada objavljeni. Elza Kučera vodila je bogat društveni život, što se vidi iz njezinih pisama i bilješki koje je ostavila NSK. Dopisivala se, među ostalima, i s Belom Krležom te Ivanom Brlić-Mažuranić. Bila je ljevičarka i ateistkinja te rado u medijima isticala kako je samostalna i emancipirana žena.

Izložba posvećena Elzi Kučeri otvorena je do 24. studenoga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2024 18:47