U nastavku donosimo:
- posjet i ulogu francuskog filozofa Alaina Finkielkrauta u obilježavanju 30 godina „Europskog glasnika“ te poveznice s radom akademika Dražena Katunarića
- ključne teme iz Finkielkrautovih ranih i novijih eseja o krhkosti europske civilizacije, identitetu i kulturi sjećanja
- iskustva i stavove o antisemitizmu u Francuskoj, uz spomen političkih aktera i reakcija državnog vrha
- hrvatski odjek knjige „Kako se to može biti Hrvat?“ i paralelne rasprave koje danas otvara u europskom kontekstu
- promišljanja o literaturi, tehnologiji i umjetnoj inteligenciji te posljedicama za čitateljstvo i javni život
Alain Finkielkraut ovih dana boravi u Hrvatskoj na poziv akademika Dražena Katunarića, kao gost obilježavanja 30. obljetnice "Europskog glasnika", za našu kulturu dragocjenog časopisa, čiji je Katunarić otpočetka urednik, a Finkielkraut jedan od duhovnih zaštitnika.
Francuski filozof, esejist i polemičar židovskog podrijetla rođen je 1949. u Parizu i poznat po trajnoj raspravi o odnosu mišljenja i kulture, s naglaskom na krhkost europske civilizacije. Nakon kraće akademske karijere posvetio se knjigama, esejima i radijskoj emisiji "Répliques", a od 2014. je i član Francuske akademije.
Académie française uvijek broji svega 40 članova, koji se tradicionalno nazivaju "besmrtnici" (les immortels). Taj nadimak ne sugerira, dakako, da su oni osobno "vječni", nego se veže uz moto...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....