‘Zaljubio sam se u spisateljicu, dao otkaz i sad sam najbolji literarni agent’

Mi smo Kraljevski Concertg-ebouw orkestar književnih agencija - bez lažne skromnosti reći će za svoj tim Niclas Salomonsson, pokretač jedne od najpoznatijih skandinavskih književnih agencija, koju je i nazvao svojim prezimenom. Agencije koja mahom zastupa pisce krimića, zvijezde novog vala skandinavskog noira, kao što su - Jo Nesbo, Liza Marklund, Jens Lapidus, Anders de la Motte, spisateljske tandeme Erik Axl Sund i Roslund & Hellström, da navedemo samo neke od njihovih autora prevedene i u Hrvatskoj, među kojima su oni i za čije se romane posljednjih godina otima Hollywood.

Neloše za agenciju koju je prije svega 14 godina pokrenuo čovjek koji nije imao uobičajeno formalno obrazovanje književnih agenata: studij književnosti, rad u izdavačkoj kući...

Niclas Salomonsson prije nego što je postao najeksponiraniji švedski književni agent za život je zarađivao radeći u - videoteci.

- Negdje u to vrijeme, kad sam imao 22 godine, zaljubio sam se u jednu od mušterija koja je igrom slučaja bila spisateljica. Živjeti od pisanja u maloj zemlji kao što je Švedska nije lako, osim ako niste jedno od velikih imena, što ona nije bila. Kako bih joj omogućio da se u potpunosti posveti pisanju, ponudio sam joj pomoć u pronalasku stranih izdavača - objašnjava nam Niclas Salomonsson.

Prvi sajam

Nije ostalo samo na riječima. Naručio je katalog izdavača Frankfurtskog sajma knjiga u kojem je popisano oko 11 tisuća izdavača iz cijeloga svijeta. - Tijekom radnih noći u videoteci proučavao sam što objavljuju, tko su im ključni ljudi... Za takvu vrstu istraživanja trebala mi je godina i pol. Kad sam savladao materiju, nazvao sam brata i pitao ga bi li sa mnom otišao u sajam u Frankfurt i pomagao mi u prodaji. Pristao je. Kupili smo odijela u second-hand dućanu, rezervirali sobu u jeftinom hotelu, posudili Volvo od roditelja i otišli u Frankfurt. Saznao sam gdje izdavači provode vrijeme. Problem je bio taj što nisam bio u stanju povezati imena i lica, ali uspjeli smo se, bez pozivnica, uvući na koktel partyje u skupim hotelima i cirkulirati uokolo. Prodali smo prva prava - priča Salmonsson, dodajući kako je brzo shvatio da je poprilično dobar u tome što radi. Četiri godine kasnije imali su prve klijente i zaposlili prvog suradnika. Njegovi prvi klijenti bili su Leif GW Persson, Monika Fagerholm, Anne Holt i Jan Guillou. Sve njih još uvijek zastupa.

Gouillou - našoj publici poznat po “Križarskoj trilogiji” - jedan je od najpopularnijih švedskih autora i novinara koji je samo u Švedskoj prodao više od deset milijuna primjeraka knjiga i preveden je na više od 20 jezika.

Zvijezda je bio i prije Salomonssona. Kako je, uopće, pridobio autore njegova kalibra?

Salmonsson kaže da im je rekao istinu: - Rekao sam im: ‘Nemam obrazovanja, nemam iskustva u izdavačkoj industriji i upravo sam ostavio posao u videoteci. Ali želim predstavljati biranu skupinu pisaca, uložit ću cijelog sebe u to i bit ću počašćen ukoliko ste spremni riskirati’.

Strast prema autoru

Bili su spremni. Niclas Salomonsson nastavlja kako se - zbog stresa i količine truda koji ulaže u posao, čvrsto drži pravila da nikad ne uzima pisca kojeg ne voli.

- Ne bi bilo pošteno ni prema klijentu ni meni. U poslu smo zbog pravih razloga, strasti prema autorima i njihovom radu. Cijeli tim je tu zbog njih, ne zbog osobne slave i rezultata. Ne slijedimo glupe trendove samo kako bismo nabrzinu zaradili. Biti književni agent za mene nije samo posao. To je moj život, sve što radim, sve o čemu razmišljam. Cijelo vrijeme. Zastupanje pisca za mene je pitanje života i smrti. Kad počnem, to je usporedivo s tim da stavim oklop i krenem u rat. Propast nije opcija. Nikad ne odustajem. Ako me sruše, ustajem. I tako iznova, i iznova, i iznova... Pretpostavljam da biste me morali upucati u glavu da ostanem ležati na podu.

Puno je tekstova napisano o tome koja je tajna uspjeha skandinavskog krimića. Kritičari tvrde da su presudnu ulogu u uspjehu romana imali neobični glavni junaci i jasna kritika društva, a i prije svjetskog uspjeha trilogije “Millennium” Stiega Larssona, melankolični, neprilagođeni junaci skandinavskih krimića, snažna kritika društva i angažiranost, bili su itekako poznati ljubiteljima žanra, ali ne samo njima jer kritika je suglasna da je najbolje među njima odrednica krimića preuska.

Salomonsson se priklanja najčešćoj teoriji književnih kritičara koji uspjeh i nastanak tog podžanra pripisuju bračnom paru Maj Sjöwall i Peru Wahlööu koji su 1965. godine objavili prvi roman iz seriji o Martinu Becku i tako stvorili skandinavski krimić.

- Njihova misija bila je napisati serijal romana u koji bi bile uključene refleksije na društvene i ekonomske teme. Kombinacija društvenog komentara i iznimno realističnih opisa policijskog rada, revolucionizirala je žanr i otad utječe na pisce diljem svijeta. Bez njih i visokih standarda koji su postavili, ne bismo imali sve naše fantastične kriminalističke autore.

Kako, pak, objašnjava da dio svijeta koji se ostatku svijeta doima kao čista utopija ima takvu fascinaciju zločinom?

- Neki će vam reći kako je to zbog visokih stopa samoubojstava i dugih, mračnih, dosadnih zima. Ja ipak mislim da je to zbog Sjöwall i Wahlööa koji su dokazali da se može biti izvrstan pisac sa snažnom porukom, da se može priče pričati u komercijalnom žanru kakav je krimić, bez kompromitiranja književne kvalitete. Njihovo nasljedstvo potvrđeno je još jednom kad smo, prije par godina, iznova plasirali seriju njihovih romana s uvodima vodećih kriminalističkih pisaca današnjice kao što su Jo Nesbo, Dennis Lehane, Michael Connelly, Lee Child i Henning Mankell.

Ljubav prema profitu

Hrvatsko tržište proteklih godina, baš kao i ostatak svijeta, preplavljeno je skandinavskim krimićima. Premda ne zastupaju samo krimi autore - jedna od njihovih autorica jest i kod nas prevođena Sofi Oksanen - agenciji Salomonsson uspjeh krimića donosi najviše prihoda.

Niclas Salomonsson kaže da se ne boji zasićenja prevrtljivog tržišta. - Predstavljamo kvalitetu. Ona se uvijek traži - samouvjereno dodaje.

Agencija Salomonsson među izdavačima je poznata po iznimno detaljnim pripremama za svakog autora. Stranim izdavačima u paketu s rukopisom - za koji je uglavnom engleski prijevod dostupan paralelno s originalom - dolaze i svi materijali potrebni za promociju. No, nije da kritičara nemaju. Branša im, pogotovo švedska, najčešće prigovora da su vođeni profitom. Ukoliko pomisle da strani izdavač nije dao sve od sebe, mijenjaju ga. Puno brže nego što to rade drugi agenti. Poznati su i po tom da nemaju milosti kad se raspravlja o predujmima i drugim uvjetima.

Andrewa Wyliea, najpoznatijeg književnog agenta anglosaksonskog svijeta, krasi nadimak Šakal. Niclas Salomonsson nadimak je dobio po beskrupuloznom predatoru iz filma “Wall Street”, pa ga neistomišljenici nazivaju Gordonom Gekkom švedske književne industrije.

Koji je njegov odgovor na takvu kritiku? - Hvala vam na ljubaznim riječima.