Zagrebačka komunalna kazališta, najveći kulturni pogon u državi, ove će kalendarske godine za program dobiti otprilike četvrtinu manje novca negoli u prošloj ili pretprošloj. Istodobno, znatno su smanjena sredstva za nezavisnu scenu, no među tim privatnim poduzetnicima krije se mnoštvo i dalje bogovski dotiranih.
Najviše je stradalo Zagrebačko kazalište mladih, pod čijom ingerencijom više nije Festival svjetskog kazališta, pa su im programske dotacije smanjene s gotovo tri milijuna kuna na svega milijun i 400 tisuća. S druge strane, privatni teatar Histrioni Zlatka Viteza primit će samo za svoju ljetnu premijeru pola milijuna kuna, a dat će im se i 410 hiljada kuna za tzv. redovnu djelatnost Histrionskog doma i još pride 210 hiljada za dvije premijere i još 60 hiljada za festival Gumbekovi dani.
Štednjom protiv teatra
Ti privatnici, ali i javna kazališta, primaju još programska sredstva od Ministarstva kulture.Privatno kazalište Mala scena, koje pravi najčešće predstave sa što manje glumaca i s tri letve za scenografiju, primit će tako i ove godine samo od Grada Zagreba 400 hiljada kuna za šest skromnih produkcija. Za predstavu “Letice i ljubilist” čak 100 hiljadarki. Istodobno, cijeli Teatar &td, kultno zagrebačko kazalište (bez pravnog statusa), ukupno će, za osam predstava, dobiti svega 300 hiljada kuna.
Štednja je posljedica lani donesena Zakona o porezu na dohodak kojim je aktualna Vlada s jedne strane rasteretila plaće, a s druge smanjila prihode općina i gradova za desetak posto. Čitatelje dakle upozoravamo da ova sredstva čine tek manji dio ukupnog budžeta zagrebačkih teatara, jer posebno Grad daje novac za plaće svih zaposlenih, za režije, održavanje objekata, investicije. Ovo je dakle novac od kojeg se prave predstave, plaćaju putovanja i organiziraju posebne manifestacije. Tedi Lušetić, zamjenik gradskog pročelnika za kulturu, o smanjenju proračuna kaže:
Mini reforma
“On je za 2015. 6,16 posto niži od proračuna za 2014., što je posljedica nastavljanja krize i otežanih gospodarskih uvjeta, ali je prije svega posljedica predložene ‘mini porezne reforme’ Vlade s obzirom na rastuće potrebe i zahtjeve gradskih ureda koji su znatno premašivali procijenjene prihode za iduću godinu, bilo je neophodno smanjivati rashode i izdatke. Naglašavam da su lani zaposlenicima javnih gradskih ustanova smanjenje plaće, ali da se ove moralo pribjeći smanjenju programskih sredstava.”
Snježana Abramović, nova ravnateljica Zkm-a, razmišlja pak ovako:“Nije jednostavno, ZKM je specifično kazalište, s dvije scene, koje radi mnogo koprodukcija, često gostuje i ugošćava, ali i posuđuje scenu. I ta bi se kompleksnost trebala uvažiti. Ono što nas sve čeka u institucijama jest mogućnost da se orijentiramo prema strukturnim i inim fondovima EU.
S druge strane, na djelu je u nas opet pogrešna i nekoordinirana porezna politika. Još sam lani pokrenula inicijativu da se promijeni zakon koji opterećuje bruto honorare umjetnika PDV-om. Nadalje, mi sad moramo plaćati PDV ako iznajmljujemo dvoranu jer se to vodi pod gospodarsku djelatnost! Zar ne bi kazališta mogla biti oslobođena takvih nameta? Ovako nam, zapravo, ne dopuštaju da se samofinanciramo.”
Smanjenje honorara
Pitamo je i za Festival svjetskog kazališta: “Budući da nije pravna osoba, festival se eto preselio u NK. Možda je dobro krenuti ispočetka.”
Boris Svrtan, ravnatelj Gavelle, također je u nezgodnoj situaciji. I on je tek preuzeo mandat. Gavelli su programska sredstva sa 1,910.000 kuna smanjena na 1,500.000 kuna:
“Dakako, nije me smanjenje iznenadilo, znali smo da slijedi. Stoga smo planove morali prilagoditi novoj realnosti. Uštedjet ćemo na materijalnim izdatcima za predstave, primjerice na sredstvima za scenografiju, a smanjit ćemo i autorske honorare. Potrudit ćemo se pritom da održimo kvalitetu, da ne izgubimo niti jednog suradnika, niti jedan autorski tim. Ljudima smo nastojali objasniti da je četvrtina puno i da se borimo kako znamo i umijemo.”
Što da još odrežemo?
Niko Pavlović, ravnatelj Komedije, najskupljeg teatarskog pogona u gradu iza HNK-ovog, kojem su programska sredstva s lanjskih 3,600.000 kuna smanjena na 2,800.000 kuna s jedne strane nije zabrinut, a s druge niti optimist:
“Čujte, jedini stalan problem u kazalištu oduvijek je novac. Nedostajalo ga je i edostajat će ga. Tako ćemo se i sad snaći, tući ćemo se, boriti. Gdje ćemo rezati? Svugdje i na svemu. Iluzorno je primjerice očekivati više novca od sponzora. Sponzora u nas, naime, nema. Jedino ako imaš prijatelje, jake ljude u politici, koji će eto tako pogurati tvoju ‘stvar’.”
Kerempuhu dotacije su smanjene sa 1,650.000 na 1.350.000 kuna, Zagrebačkom kazalištu lutaka sa 840.000 na 830.000, uspješnom dječjem kazalištu Žar ptica sa 1,290.000 na 1,000.000.
Iznimka je dječje kazalište Trešnja, kojem su zapravo još lani dotacije prepolovljene jer nisu bili realizirali program. Naime, u 2013. primili su 1,140.000, a lani su im isplatili svega 640.000. Za ovu godinu planira se isplata od 830.000.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....