Otvorene 73. Dubrovačke ljetne igre

Stihove ‘Himne slobodi‘, umjesto tradicionalno kneza, deklamirale su ukrajinske glumice Oleksandra Barstok i Maria Shtofa

Podizanje zastave

 Tonci Plazibat/Cropix
Kraj svečanosti obilježio je vatromet, a nakon ceremonije upriličeno je i tradicionalno druženje na taraci Umjetničke galerije Dubrovnik

Podizanjem zastave Libertas uz stihove "Himne slobodi" ispred crkve sv. Vlaha otvorene su 73. Dubrovačke ljetne igre. Dvije prethodne godine bile su u znaku korone pa je otvaranje 2020. održano u staroj luci, prošlogodišnju svečanost koja je vraćena na izvorno mjesto pratile su malo blaža ograničenja, a ovo je prva ceremonija otvaranja koja je protekla bez ikakvih covid-mjera pa se time ujedno najavljuje i povratak Festivala na ‘staro‘, a upravo je to najavila intendantica Igara Dora Ruždjak Podolski. Redateljica svečanog otvaranja je Aida Bukvić koja zajedno s dramaturginjom Marijanom Fumić potpisuje i scenarij. Koreografkinja je Blaženka Kovač Carić, kostimografkinja Doris Kristić, a inspicijent Roko Grbin.

U ceremoniji su pod ravnanjem maestra Ivana Huta nastupili sopranistica Kristina Kolar, Dubrovački simfonijski orkestar, Akademski zbor Pro Musica, Zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor te Zbor Blasius. Festivalskom dramskom ansamblu pridružili su se studenti završne godine glume Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, kao i Folklorni ansambl Linđo.

image

Svečano otvaranje 73. Dubrovačkih ljetnih igara

Tonci Plazibat/Cropix
image

Podizanje zastave ispred crkve sv.Vlaha.

Tonci Plazibat/Cropix

Nakon izvođenja "Lijepe naše", dubrovački gradonačelnik Mato Franković prigodnim se govorom obratio okupljenima:

- Pod barjakom Libertasa i uz vječne stihove "Himne slobodi" ponovno podižemo zavjesu i otvaramo pozornicu za ljudsko kulturno stvaralaštvo i umjetnost koja oplemenjuje. Prepuštamo se estetici duha. Ohrabruje ovaj povratak starim životnim navikama. Ali u mnogočemu, pruža nam samo privid poznatoga. Jer drugačiji smo nego što smo bili prije ove globalne traume. Hoćemo li biti bolji? To je na nama. Dubrovačka kolektivna povijest pamti mnoge strahote - od potresa i požara do bjesomučnog i grubog razaranja. Ožiljke trebamo liječiti i njegovati, ne da bi potpuno nestali, ali da bi napravili mjesta za nova, lijepa sjećanja koja ćemo tek stvoriti. Nećemo to napraviti ako budemo usredotočeni na razmetljivost, na sakupljanje i na materijalno. Bolje od toga dugujemo sebi, svojim obiteljima, djeci, ali i našim precima koji su iznad svega vjerovali u prosperitet ovog grada, zagovarali zajedništvo i promovirali načela općeg dobra. Pravda je naime, kako se čita, stalna i trajna volja svakomu dati njegovo pravo. Ona je ta koja učvršćuje carstva, jača kraljevstva, širi kneštva, povećava i umnaža gradove, rađa slogu, hrani mir, vlada ljudima i narodima u miroljubivom i mirnom stanju. Odzvanjaju snažne i prosvjetiteljske, gotovo poetski skladne riječi Dubrovačkog statuta, te kolosalne pravne zbirke i snažnog simbola pravnog poretka Republike kroz stoljeća, rekao je gradonačelnik te dodao:

- Prije trideset godina, uz velike žrtve i herojstvo naših vitezova, obranili smo svoje domove i potjerali bešćutne agresore s našeg praga. Danas izdaleka gledamo rat, tu pogubu ljudske naravi. Suosjećamo s patnjom i duboko razumijemo odlučnost očuvanja neovisnosti i identiteta jednog naroda ma koliki gubici bili jer Mir i Sloboda apsolutne su vrijednosti i vječite težnje s kojima se ne trguje. To mi dobro znamo. Učeći iz razboritosti, mudrosti i umijeća političkog i svekolikog ophođenja onih koji su na ovoj hridi bili prije nas osigurajmo vedru i ispunjenu sutrašnjicu za one koji će na ovoj hrvatskoj grudi, od nebesa pogledanoj, stajati kad nas ne bude. Neka do kraja iskoriste svoje potencijale, očuvaju tradicijske vrijednosti i neka u duhu tolerancije i otvorenosti ostvaruju nove uzlete. A mi? Budimo poput noćnih čuvara koji, kako Statut govori, prisežu na sveta Božja evanđelja da će u dobroj vjeri i i bez prijevare čuvati naš grad, galije i predgrađe, kazao je Franković te 73. Igre proglasio otvorenim.

Festivalski dramski ansambl čine: Oleksandra Barstok, Boris Barukčić, Amar Bukvić, Nikša Butijer, Gloria Dubelj, Marin Klišmanić, Andrej Kopčok, Nataša Kopeč, Nika Lasić, Veronica Mach, Maro Martinović, Perica Martinović, Frano Mašković, Kristijan Petelin, Anđela Ramljak, Maria Shtofa te Dražen Šivak. Najavljeno je kako svečanost pa tako i cjelokupne 73. Igre posebno propitkuju pojam slobode, stoga je posebnost ovogodišnjeg otvaranja to što su Gundulićeve stihove "Himne slobodi" umjesto tradicionalno kneza, deklamirale ukrajinske glumice Oleksandra Barstok i Maria Shtofa. Tim je činom i Festival iskazao svoju solidarnost s ukrajinskim narodom koji prolazi kroz najteže trenutke nakon Drugog svjetskog rata. Druga posebnost je to što su zahvaljujući popuštanju odnosno ukinuću epidemioloških mjera mogli nastupiti veliki vokalni sastavi pa je "Lijepa naša", ali i "Himna slobodi" otpjevana punom snagom kao u pretpandemijska vremena.

Studenti glume Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu koji su sudjelovali u svečanosti su: Vid Ćosić, Tomislav Dunđer, Aneta Grabovac, Anja Jogunica, Lovro Juraga, Nikolina Krupec, Filip Lugarić, Lidija Penić Grgaš, Marijana Prokl, Roko Protić, Lucija Rukavina, Marin Stević, Ema Šunde, Korana Ugrina, Lana Ujević i Vanesa Vidaković Natrlin.

Pored brojnih domaćih i stranih uzvanika iz društvenog, političkog i kulturnog života, ceremoniju je pratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, izaslanik i posebni savjetnik za kulturu Predsjednika RH Zdravko Zima, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i brojni drugi.

image

Svečano otvaranje 73. Dubrovačkih ljetnih igara

Tonci Plazibat/Cropix
image

Svečano otvaranje

Tonci Plazibat/Cropix

Kraj svečanosti obilježio je vatromet koji uvijek s velikom pozornosti prate domaći i stranci, a nakon ceremonije upriličeno je i tradicionalno druženje na taraci Umjetničke galerije Dubrovnik koje se zbog korone dvije prethodne godine nije održalo.

image

Angela Ramljak i Frano Mašković

Tonci Plazibat/Cropix
image

Stihove ‘Himne slobodi‘, umjesto tradicionalno kneza, deklamirale su ukrajinske glumice Oleksandra Barstok i Maria Shtofa

Tonci Plazibat/Cropix

Od 10. srpnja do 25. kolovoza, odnosno u 47 dana festivalske sezone, publici će se predstaviti više od 60 dramskih, glazbenih, folklornih i drugih izvedbi na gotovo 20 ambijentalnih lokacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. listopad 2024 02:16