Hrvatsko narodno kazališta u Zagrebu izvodi od sinoć Verdijevu "Aide" pod ravnanjem šefa dirigenta zagrebačke opere, maestra Pier Giorgia Morandija. Praizvedena 1871. godine, svoju prvu europsku izvedbu “Aida” je imala u kazalištu Teatro alla Scala u Milanu u veljači 1872. godine i odmah je postigla golem uspjeh.
U godinama koje su slijedile opera je izvođena u svim najvećim europskim kazalištima te u New Yorku. U Zagrebu je prvi put izvedena 1876. godine, kako napominje maestro Pier Giorgio Morandi.
- Novu produkciju “Aide” u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu režirao je Mario Pontiggia, s dvjema izvrsnim podjelama. Ja ću biti na čelu našeg fantastičnog orkestra i našeg izvrsnog zbora. Sa svima njima radio sam na glazbenoj pripremi kako bismo donijeli verdijanski stil koji je nužan za izvođenje ovoga veličanstvenog remek-djela - rekao je maestro Morandi, kojemu u premijernoj podjeli 27. veljače pjevaju Kristina Kolar (Aida), Tomislav Mužek (Radames), Sofija Petrović (Amneris), Luciano Batinić (Ramfis), Ljubomir Puškarić (Amonasro), Mate Akrap (Kralj), Josipa Lončar (Svećenica) i Ivo Gamulin (Glasnik).
Uz maestra Morandija predstavi je isti autorski tim koji je sudjelovao na premijeri Puccinijeve "La Bohème". Redatelja "Aide" Marija Pontiggia pamtimo po tome što je 19-stoljetnu radnju opere "La Bohème" spretno premjestio u pariške pedesete godine, desetljeće kulturnog buđenja Europe, vrijeme pin-upa, Edith Piaf, Pabla Picassa i Yves Saint-Laurenta.
Kod Verdijeve "Aide" je primijenio drugačiji koncept.
- Predstava bogato reflektira ikonografiju drevnog Egipta, ali kroz sintetiziranu viziju, kao da je riječ o sjećanju na prošlu epohu, a ne o arheološkoj rekonstrukciji. Taj je okvir nužan kako bi se prenijela veličanstvenost faraona, ali i kako bi se likovi zatvorili u monumentalne prostore koji ih čine ranjivijima, usamljenijima.
Koncepcija naše ‘Aide‘ temelji se stoga na zrcalnoj strukturi: s jedne strane, velike ansambl scene prva dva čina, sa zborom i baletom. S druge strane, intimnost koju Verdi zahtijeva u posljednja dva čina, uzimajući u obzir da skladatelj operu započinje i završava u ‘pianu‘ - ističe Mario Pontiggia.
Fokus je predstave, naglašava redatelj, na jasnom definiranju likova.
- Aida je strana princeza, Etiopljanka u tuđoj zemlji, žena koja je žrtva državnih razloga. Njezina ljubav prema Radamesu je zabranjena, a njezinu ljubav prema ocu karakterizira neumoljiv osjećaj dužnosti. Radames, ambiciozni egipatski vojnik, ne može javno obznaniti svoj odnos s Aidom, svojom neprijateljicom, niti može otvoreno odbiti faraonovu kćer koja ga strastveno želi. I njegova će slavna karijera završiti u sramoti i smrti.
Amneris, Aidina velika suparnica, nije samo hirovita, već i osvetoljubiva princeza. Podleći će vlastitoj osveti, ponižena od svećenika i nesposobna osvojiti Radamesovu ljubav. Etiopljanin Amonasro, neprijateljski kralj, izgubit će ne samo rat koji vodi, nego i svoju kćer. Mimo samog faraona, koji kao kralj ima političku moć, u prvi plan izbija skriveni utjecaj i fanatizam Ramfisa, velikog svećenika koji povlači konce povijesti. Verdi se bavi sudbinama likova koji teže boljem svijetu, ali na kraju bivaju slomljeni pod teretom dužnosti, države ili religije; riječ je o likovima gubitnicima. Nismo se odlučili za političku ili antropološku viziju, iako u ‘Aidi‘ postoje strasti, osvete, ratovi i nasilja, koje poznajemo i danas. Za današnju publiku ‘Aida‘ postaje epska saga, moderna parabola o pojedincu protiv sudbine, protiv sila moći, protiv vlastitih najplemenitijih težnji - tumači argentinski redatelj Pontiggia.
Scenografkinja Antonella Conte inspirirala se, napominje, "čistim i simboličkim formama velikog majstora Adolphea Appije, povezujući ih s imaginacijom Egipta kakvu prenose povijesne gravure Napoleonovih ekspedicija i studije Jeana-Françoisa Champolliona".
- Iz toga u predstavi nastaje evocirani Egipat, ne arheološki - naglašava scenografkinja.
Kostimografkinja je Ilaria Ariemme. Za realizaciju kostima u "Aidi" korištene su stotine metara tkanine. Govorimo o približno 270 kostima, računajući one izrađene za Zagreb i kazalište u Palermu koje je koproducent predstave.
- Naime, 75-80% tkanina je kupljeno u Italiji te su vrhunske kvalitete, a svi su kostimi krojeni i šivani u kazališnoj radionici, koja je radila izvrsno i neumorno. Za ženski svijet koristili smo vrlo plemenite materijale: satene i svilene krepove za osnovne tunike, šifon i organzu za kaftane i plašteve. Toplije i zemljane boje za Aidu; bijela, glicinija, egipatsko plava i zlato za Amneris; ženski zbor i dvorske figure su u tonovima ružičaste i boje breskve; dok je bijela (s pozlaćenim i posrebrenim velovima) u potpunosti rezervirana za duhovni i djevičanski svijet Svećenica. Za muški svijet koristili smo svilene satene, viskoze i pamuke za duge i kratke egipatske tunike te hlače, dok su sateni, cadì i organze korišteni za kaftane i raskošne plašteve.
Boje su bijela kao osnova za sve, egipatsko plava za Svećenike predvođene Ramfisom, zelena za Ministre, dok je zlato namijenjeno Kralju i baletu u sceni Trijumfa.
Kostimi etiopskog svijeta, kojem pripada Amonasro, izrađeni su od organskih materijala poput svilene bourette, pamuka i konoplje u toplim, zemljanim tonovima - otkriva kostimografkinja.
Važan dio kostimografije čine oklopi Radamesa, vojnika i muškog baleta, izrađeni od prirodne kože tretirane i patinirane zlatom, koje je izradio, napominje, jedan izvrstan zagrebački obrtnik.
- Dodaci za soliste (pokrovci za glavu, egipatske krune, ogrlice i dekorativni pojasevi) izrađeni su u izvrsnoj talijanskoj radionici. Dodaci za velike mase (ogrlice, narukvice, maske u Plesu Moreta) izrađeni su u kazalištu, gdje se koristilo dragocjene brokate protkane laméom iz Italije te brojne dekorativne elemente (kamenje, pasamaneriju, filigran) nabavljene u Zagrebu. Inspiracija za izradu kostima proizlazi iz temeljitog proučavanja stila odijevanja u drevnom Egiptu - napominje Ilaria Ariemme. Redatelj Mario Pontiggia zatražio je, naime, da prouči geometrije koje se nalaze u egipatskoj skulpturi i zidnom i vaznom slikarstvu te ih dovede u dijalog s potrebama scene i tjelesnošću umjetnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....