"Festival KRADU nastao je devedesetih godina prošlog stoljeća iz potrebe studenata Akademije dramske umjetnosti da svoje umjetničko djelovanje, odnosno ispitne produkcije, predstave široj javnosti. Naši ispiti, bilo da je riječ o Odsjeku glume, kazališne režije i radiofonije ili produkcije, ne izvode se često. Mjesecima radimo na projektima koji se na kraju vide mnogo manje nego što zaslužuju. KRADU zato pruža novi prostor za izvođenje tih predstava. Kroz godine je prerastao u kazališni festival bogatog sadržaja, kako u glavnom, tako i u popratnom programu", priča Karin Kucan, glavna koordinatorica festivala KRADU, čije je petnaesto izdanje na rasporedu od 6. do 9. svibnja.
Neobično ime Festivala koje, zapravo, počiva na akronimu, tijekom različitih izdanja, dobivalo je nove konotacije i asocijacije, pojašnjava Kucan.
Prošlogodišnje izdanje, koje je pozivalo na prepuštanje emocijama, nosilo je, primjerice, slogan "nek te emocije uKRADU", dok se organizatori ovogodišnjim sloganom "Halo, halo, ovdje KRADU" referiraju na izjavu koju je u eteru prvi put izrekla Božena Begović.
Svako izdanje Festivala organizira druga generacija studenata Odsjeka produkcije pa svako donosi nove ideje i pristupe, što Festivalu daje "poseban i raznolik karakter", kaže Tonina Ilić, koordinatorica vizualnog identiteta, društvenih mreža, odnosa s javnošću i oglašavanja Festivala, koja napominje da su, unatoč razlikama, iskustva svaki put vrlo pozitivna.
"KRADU, kao i drugi festivali na Akademiji, povezuje studente, otvara prostor za razgovor i kritičko promišljanje te pruža važan predah od akademskih obaveza. Festival je započeo kao mala revija studentskih radova, a tijekom gotovo trideset godina razvio se u prepoznat događaj koji svake godine raste i dobiva sve veću podršku. Danas je KRADU poznat među studentima Akademije, ali i šire, a kroz 14 izdanja izgradio je prepoznatljivost i vjernu publiku. Svako izdanje obilježava nova tema, što ga kontinuirano osvježava", elaborira Ilić.
Radio u Zagrebu
Središnja tema 15. KRADU festivala stota je obljetnica emitiranja radiovalova u Zagrebu, što je studente potaknulo da se odmaknu od klasičnih kazališnih formi i istraže svijet zvuka, glasa i radijskog pripovijedanja.
Kako najavljuje Borna Zanze, koordinator tehničke produkcije i asistenata te producent promo videa, "glavni program nudi šest ispitnih izvedbi, a posebnu vrijednost daju mu međunarodna gostovanja. Dolazak studenata s akademija iz Sarajeva i Ljubljane omogućuje publici, ali i samim studentima ADU, uvid u djelovanje njihovih kolega/vršnjaka iz susjedstva.
Kako je u fokusu radio, studenti su pripremili i sadržaje koji se ne oslanjaju samo na vizualno. Kroz zvučne šetnje u suradnji s RadioTeatrom, Kradio slušaonice te slušaonice radio drama nastalih na ADU, posjetitelji će imati priliku doživjeti umjetnost isključivo putem sluha, podsjećajući nas na važnost medija koji već cijelo stoljeće povezuje ljude.
Osim na pozornici i u eteru, Festival živi i kroz popratni program. U Galeriji F8 bit će postavljena izložba vizualnog identiteta festivala, dok će stručnjaci poput Darka Lukića i Ljubice Letinić održati zanimljive masterclassove".
"Povijest radija u Zagrebu duga je i bogata, a započinje 1926. godine osnutkom Radio Zagreba, jedne od prvih radijskih postaja u ovom dijelu Europe. Kroz desetljeća radio je važan izvor informacija, kulture i zabave, osobito u vremenima političkih i društvenih promjena. Razvojem tehnologije radio se mijenjao, od klasičnog emitiranja do digitalnih platformi, zadržavši pritom svoju ulogu u povezivanju zajednice i informiranju građana", nadovezuje se Mia Marija Lež, koordinatorica sponzorstava, koordinatorica speed meet – a te producentica promo videa, podsjećajući na postojanje i ulogu kazališnog radija - KRADIJA.
KRADIO je nastao na ADU, akademske godine 2022./2023., a svrha mu je bila popratiti sva događanja na 13. izdanju KRADU festivala za sve one koji nisu mogli biti prisutni. S obzirom na ovogodišnju temu Festivala i stotu obljetnicu emitiranja prvih radiovalova iz grada Zagreba, KRADIO se vraća u život, dodaje Lež.
Popratni program
Popratni program donosi pak Speed meet, o kojem nas informira Lucija Marketin, koordinatorica financija te glavnog i popratnog programa.
"Ideja je da se učenici srednjih škola i svi zainteresirani za upis na Akademiju dramske umjetnosti, kroz razgovor i druženje sa studentima, upoznaju sa studijskim programima. Svaki će odsjek postaviti punkt na kojem će nekoliko studenata predstavljati svoj odsjek te s posjetiteljima podijeliti svoja iskustva i odgovoriti na sva pitanja. Program nastoji pružiti podršku onima koji žele upisati Akademiju, ali i zainteresirati one kojima ona možda dosad nije bila u planu. Svjesni smo da nije lako imati sve informacije u trenutku pripreme za prijemne ispite i upis na Akademiju. To je zaista stresno razdoblje u životu mlade osobe, a mi se nadamo da ovim programom možemo pružiti siguran prostor za rješavanje svih nedoumica i pitanja koja imaju".
U sklopu KRADU organiziraju se i paneli koji se bave položajem producenata na tržištu rada. Riječ je o zanimanju s kojim je, u usporedbi s onima glumca, redatelja i dramaturga, javnost, uglavnom, slabije upoznata. Ulogu kazališnog producenta opisuje, stoga, Petra Vigan, koordinatorica međunarodnih suradnji i web stranice:
"Uloga producenta u kazalištu vitalna je za život predstave, festivala ili općenito unutrašnjeg rada i ustroja kazališne kuće. Producent je od samog početka uz predstavu. Posao mu je da izvedba doživi premijeru, kao i da ima život nakon premijere: reprizne izvedbe i gostovanja. Producent je često medijski manje eksponiran od redatelja, no njegov je posao svakako kreativan i dinamičan".
Kazalište i mladi
Jedan od ciljeva Kazališne revije je i promocija kazališne umjetnosti i kulture među mladima. Kako, dakle, mjesto kazališta u našem društvu te ulogu mladih u tom kontekstu vide organizatori KRADU?
"Svaka umjetnost je važna, pa tako i kazališna. Svako vrijeme donosi neke svoje specifičnosti, pa tako i kazalište u različitim razdobljima. Ono nije isto danas i prije 20 godina. Klasici naravno ostaju klasici, ali i oni se mogu nadograđivati u različitim segmentima i u tome je čar kazališta. Isti dramski tekst može se prikazati na više različitih načina. Kazalište se nadograđuje, a za tu nadogradnju potrebni su mladi koji prvo trebaju biti publika", mišljenja je koordinatorica ceremonije otvaranja Ana Hren, koja zaključuje:
"S odlaskom u kazalište treba početi od najranije dobi. Tako se postepeno razvija navika odlaska u kazalište. Potiče se, prije svega, kritičko razmišljanje te razvija ukus. Doznajemo što nam se sviđa, a što ne. Promišljamo o raznim temama te njihovoj važnosti za društvo. Kazalište je specifično jer je živo. Za razliku od filma, koji je uvijek isti, svaka izvedba iste predstave je drugačija".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....