LIZISTRATA

‘Kupi mi mama jedan mali rat‘: Predstava po kojoj je nastala Mama ŠČ! u Splitu

Predstava Lizistrata

 Nemi Bulat/
‘Više od 2500 godina rat u Europi ne prestaje. Brecht nas je upozoravao da učimo od povijesti a mi, izgleda, ništa nismo naučili i nismo od Europe napravili kontinent mira‘ govorio je Paolo Magelli

Drama LizistRATa redatelja Paola Magellija vraća se na otvorenu pozornicu u splitskom Meštrovićevom Kaštilcu izvedbama 6., 8. i 10. srpnja s početkom u 21 sat..

Predstava sa snažnom antiratnom porukom, čija je prošlogodišnja premijera snažno odjeknula u kulturnoj javnosti, izvodi se kao pretprogram 69. Splitskog ljeta. LizistRATa je nastala po tekstovima Aristofana, Homera, Mate Matišića i Predraga Lucića u dramaturškoj obradi Željke Udovičić Pleština i izvedbi dramskog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta Split.

O ženama i muškarcima, o ratu i miru… govori LizistRATa, nimalo uvijeno, dajući ženama moć da utječu, čak i da zaustave smrti i užase rata. Pacifizam, feminizam i ženski gnjev na momente su komični, a na momente istinski tragični začini Magellijeve redateljske zamisli koju dodatno potcrtava glazba Damira Martinovića Mrleta. Rad na predstavi i stihovi "kupi mi mama jedan mali rat" Predraga Lucića inspiracija je koju je Mrle kasnije pretočio u, svima nam dobro poznatu, Mamu ŠČ!.

"Više od 2500 godina rat u Europi ne prestaje. Brecht nas je upozoravao da učimo od povijesti a mi, izgleda, ništa nismo naučili i nismo od Europe napravili kontinent mira", govorio je Paolo Magelli uoči prošlogodišnje premijere. Rat i mir, žene i muškarci, seks i politika, teme su kojih su se doticali još Aristofan i Homer a njihova aktualnost ni do danas nije nimalo izblijedila.

Aristofan prvi piše grčku komediju sa ženskim likom u glavnoj ulozi nazvavši glavnu junakinju Lizistrata, odnosno "ona koja rastače ratove". Najstariji je to tekst zapadne civilizacije koji se bavi pitanjem marginalizacije žene. Homer se scenski nadovezuje dijelovima svoje Ilijade nastale u "razdoblju najdublje tame" Ep o zadnjoj godini Trojanskoga rata donosi u ovoj predstavi opise žrtava, mitove i istinu, junaštvo i besmisao istog, prokazuje i pokazuje tragično i komično, djelanje i filozofiju. Na to se sjajno nadovezuju dva naša suvremena autora. Matišić koji bez imalo patetike vrlo uvjerljivo oslikava tragičan način na koji ratne strahote određuju i današnji život, nastavljaju trajati u ljudima koji su krenuli u rat braniti svoju zemlju, ali se nisu mogli othrvati. Lucićeva poezija, dragulj antiratnog pjesništva, amalgam je scenskoga zbivanja i pokretačka snaga ideje ove antiratne kazališne pustolovine.

Nagradu Judita za najbolje dramsko ostvarenje 68. Splitskog ljeta dobila je Petra Kovačić Botić koja tumači naslovnu ulogu Lizistrate a Nives Ivanković je za ulogu Kalonike dobila nagradu Zlatni Studio 2023. za najbolju glumicu u kazalištu.

U predstavi igraju: Petra Kovačić Botić, Nives Ivanković, Monika Vuco Carev, Katarina Romac, Anastasija Jankovska, Andrea Mladinić, Ana Marija Veselčić, Marjan Nejašmić Banić, Zdeslav Čotić, Luka Čerjan i Stipe Radoja.

Autorski tim predstave čine: redatelj Paolo Magelli, Željka Udovičić Pleština koja je izvršila adaptaciju i dramaturgiju predstave, prevoditeljica Aristofanove Lizistrate Lada Kaštelan izabrala je i preradila stihove iz Homerove Ilijade, umjetnička koordinatorica je Marina Vujčić, autori glazbe su Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle, autor videa Ivan Marušić Klif, kostimografkinja Marita Ćopo, scenograf Miljenko Sekulić, oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić, oblikovatelj tona Tomislav Luetić i asistentica redatelja Anastasija Jankovska.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 17:20