“Peer, ti lažeš!” riječi su kojima počinje drama “Peer Gynt” Henrika Ibsena, no na našoj sceni taj je početak drugačiji. Peera, lažljivca, avanturista, romantika koji je uništio svoj život, kao i živote ljudi oko sebe, na sceni kazališta susreće Ljevač pucadi, koji mu kaže da njegova duša treba biti otopljena zajedno s ostalom robom koja ima grešku. Tada se Peer počinje prisjećati svog života... Riječ je o novoj predstavi zagrebačkog HNK, koja će premijerno biti izvedena u petak.
Glavni Peer je glumac Siniša Popović, a na sceni ćemo ih vidjeti još šest: sanjara glumi Silvio Vovk, lagodnika Nikša Kušelj, brodolomca Slavko Juraga, princa Trollova Ivan Colarić, odgonetača zagonetki Luka Dragić, a zavodnika Filip Vidović. Vidović kaže da je lik kojeg tumači bezobrazniji, divljiji, strastveniji, ali ipak u svemu što radi ima određeni osjećaj za mjeru.
Europski projekt
- Moj lik je samo sjećanje, isječak iz njegova života. Sjećanja su uvijek intenzivna sama po sebi, potenciranija su, jača, doživljavamo ih snažno. Uživao sam radeći na predstavi, a najteže mi je bilo to što smo morali naučiti na kojem točno mjestu stojimo u određenom trenutku. Ne otprilike, nego gotovo u centimetar, zbog projekcije na paravanima - pojašnjava Vidović.
Riječ je o predstavi nastaloj u sklopu projekta “Europski kazališni laboratorij - Drama postaje digitalna” koji je pokrenula Europska kazališna konvencija. U sklopu tog projekta ujedinjeno je nekoliko teatara iz Europe, koji zajedno istražuju kako bi se sve nove tehnologije mogle upotrijebiti u kazalištu. U sklopu tog projekta direktor Drame HNK Ivica Buljan postavlja Krležino “Kraljevo” u Oslu, dok direktor tamošnjeg Det Norske Teatret, Erik Ulfsby, postavlja norveški klasik. Ovo mu je, uzgred budi rečeno, četvrti put u karijeri da na scenu postavlja baš ovu dramu.
Krleža u Oslu
- Predstava je drugačija od knjige ponajviše što se tiče rasporeda scena, koje sam ja posve izmijenio. Tijekom predstave se slažu Peerove uspomene, a on shvaća kakav je život živio. Moram priznati da smo bili vrlo ambiciozni kad je riječ o glazbi i tehničkim detaljima vezanima za ovu projekciju, ali vjerujem da će sve što smo napravili pobuditi novi interes za Ibsena - kaže Ulfsby.
Kad spominje ambicioznost vezanu za “tehničke detalje” ima na umu senzore koji očitavaju pokret glumca i po tome emitiraju zvuk. Nalaze se glumcima oko zapešća, gležnjeva i oko glave. Riječ je o tehnologiji koja je razvijena upravo u ovom projektu, a ostaje u trajnom vlasništvu HNK.
- Imamo zvukove udarca sjekirom i okamenjivanja. Pokreti su programirani, pa softver prepoznaje kretnju i emitira zvuk u točno određenom trenutku. Recimo, glumac mora napraviti pokret kao da zamahuje sjekirom, i u tom trenutku čujemo zvuk. Tako je umjetničko izražavanje na sceni jače i glumac ne mora brinuti hoće li se zvuk čuti u pravom trenutku - kaže Amund Ulvestadt, oblikovatelj zvuka.
Intendantica Dubravka Vrgoč kaže da su jako sretni zbog suradnje koju su ostvarili s norveškim teatrom. Posebno su ponosni na činjenicu da Krležu u Oslu režira domaći redatelj s hrvatskim autorskim timom, kao i da je to prvi put da je jedno Krležino djelo prevedeno na norveški jezik i izvedeno u toj zemlji. Kod nas se “Peer Gynt” prvi put izvodi do novom prijevodu Miše Grundlera.
Audiotehnologija
- Time su ne samo oba teatra na dobitku nego će ovaj projekt izravno ostaviti trag i u kulturnom naslijeđu obje zemlje. Nadamo se da čemu u skoroj budućnosti razmijeniti te dvije predstave - kaže Vrgoč i dodaje kako je HNK uključen u projekt “European Theatre Lab”, u sklopu kojeg se istražuju primjene tehnoloških izuma na kazališnim pozornicama.
Sedam teatara se grupiralo oko tri kazališna noviteta. “Uprizori svoj grad” tako povezuje nove digitalne trendove s participativnim kazalištem koristeći app za kazališne šetnje pomoću kojeg šetači/gledatelji interaktivno “istražuju” svoj grad. “Jedan glas, više jezika” projekt je koji uključuje nove tehnologije u procese kazališnog prevođenja pomoću kojih bi se glas glumca očitavao na projektoru bez unaprijed pripremljenog prijevoda.
- Tu je i naš projekt u kojem obje predstave eksperimentiraju s novom audiotehnologijom kao što je 3D zvuk sa psihoakustičnim efektima. Nadam se da će u tom kontekstu naša izvedba “Peer Gynta”, koja na pozornici koristi i 3D maping, pomaknuti neke granice u suvremenom kazališnom govoru - ističe Vrgoč.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....