Kucnuo je čas: večeras Hrvatsko narodno kazalište ulazi u novo poglavlje otvorenjem HNK 2 na Trešnjevci. Svečanost će započeti izvedbom Slave umjetnosti 2.0, suvremenom interpretacijom scenskog prologa kojim je pred carem Franjom Josipom prije 130 godina otvorena matična zgrada na današnjem Trgu Republike Hrvatske. Svečanost otvorenja nove scene HNK 2 prenosit će se uživo na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije s početkom u 20:15 sati, a ispred nove kazališne zgrade bit će postavljen veliki videozid na kojem će posjetitelji moći pratiti program.
Razgovarali smo s intendanticom Ivom Hraste-Sočo o izazovima, novoj publici i viziji za HNK 2.
- U isto vrijeme obnavljali smo kompleks i gradili novu scenu u Adžijinoj, a pritom održavali redoviti repertoar i visoku razinu umjetničke i produkcijske kvalitete u matičnoj zgradi. Pokazali smo da je uz podršku Vlade, zajednički trud, predanost i jasnu viziju moguće uskladiti ambiciju i realnost te izvesti projekt koji je povijesni iskorak za HNK u Zagrebu. Posebno bih istaknula zanimljivost da je, kao i povijesna zgrada na Trgu Republike Hrvatske, i nova scena HNK 2 sagrađena u godinu i pol dana - kazala je intendantica.
U posljednjim su sezonama već uspjeli privući mlađu publiku, a nova scena HNK 2 osmišljena je kao prostor koji će ponuditi inovativne forme, nove autore i raznolike programe, kako u dramskoj umjetnosti tako i komorne opere i suvremene balete, govori Hraste-Sočo. - Vjerujemo da mladi žele kazalište koje komunicira s njihovim vremenom, a naš je cilj ponuditi tu kombinaciju svježine i tradicije.
Otkrila nam je i planove HNK 2.
- Dugoročno, naš plan uključuje i dodatne sadržaje koji će obogatiti iskustvo posjetitelja, od izložbi i edukativnih programa do interpretacijskih razgleda koji će približiti našu djelatnost javnosti. Vjerujem da ćemo u tom procesu pronaći način da muzejski i edukativni sadržaji dobiju važno mjesto u budućnosti HNK, a već smo u tom smjeru krenuli s otvaranjem Pop-up kazališnog muzeja.
Slava umjetnosti 2.0
Slava umjetnosti 2.0 je kazališna svečanost koja povezuje prošlost i budućnost, naime, riječ je o prologu kojim je nova zgrada predstavljena zagrebačkoj publici 1895. godine. Otvorenje HNK 2 donosi aktualnu suvremenu interpretaciju.
Ovaj umjetnički događaj okuplja ansamble Drame, Opere i Baleta u kazališnoj svečanosti koja slavi povijest i najavljuje budućnost nacionalne kazališne kuće. Upitali smo redatelja Slave umjetnosti 2.0, Krešimira Dolenčića, kako on shvaća odnos Slave umjetnosti 2.0, za koji, uz dramaturga Dinu Pešuta, potpisuje i scenarij izvedbe, s onom prije 130 godina.
- Prisjetit ćemo se i prvog intendanta Stjepana Miletića iz njegovih zapisa, dvojbi, njegova entuzijazma. Izvest ćemo dio Zrinjskoga koji se i tada izvodio, a i dotaknut ćemo se i suvremene hrvatske opere i baleta. To je jedan umjetničko-protokolarni čin. Ono pravo slijedi kad započnu predstave i premijere.
Redatelj Dolenčić ne skriva uzbuđenje oko otvorenja nove pozornice. - Otvara se nova pozornica, izgradilo se novo kazalište. To zvuči gotovo nestvarno. Sretni smo i ponosni. - kaže Dolenčić, kojeg smo pitali i za izazove s kojima se suočio tijekom rada na projektu. - Idu premijere sva tri ansambla, obnove, pretplate, nove radionice su krcate poslom, probe se odvijaju na sve strane za jednu i drugu pozornicu, pa nije lako uskladiti i probe same svečanosti otvaranja. A u novoj dvorani je - sve novo. Rasvjeta, ozvučenje, ulazi, izlazi, garderobe... Sve to treba upregnuti i pustiti u pogon. No, veselimo se. Vidimo se!
Uz ulomke iz opere "Nikola Šubić Zrinjski" Ivana pl. Zajca, koja je izvedena i na povijesnom otvorenju kazališta na današnjem Trgu Republike Hrvatske, izvest će se i ulomak suvremene hrvatske opere "Judita" Frane Paraća prema epu Marka Marulića. Baletni ansambl donosi dio baleta "Gospoda Glembajevi" u koreografiji Lea Mujića prema drami Miroslava Krleže, a dramski ansambl izvest će kolaž tekstova velikih hrvatskih književnika, pjesnika i dramatičara koji su obilježili zadnjih 130 godina. Orkestrom ravna dirigent Ivan Josip Skender.
Gradnja nove scene HNK
Radovi na zgradi nove scene i pratećih radionica, prema projektu studija Arhing, započeli su u siječnju 2023. Upitali smo direktora tehnike Denisa Rubinića može li, nakon svega, izdvojiti najizazovniji trenutak u gradnji nove scene.
- Iz aspekta tehnike i same gradnje, najizazovniji momenti su bili u kratkom vremenu ugraditi 3000 kubnih metara armiranog betona što čini samu zgradu, a potom u nju, po skidanju oplate, ugraditi dodatnih 356.000 kg čelika i kazališne opreme, kada govorimo u brojkama - kazao je i dodao kako je bilo nužno zaposliti dovoljno ljudi u sektoru tehnike kako bi mehanizam kazališta mogao funkcionirati odmah po otvorenju. Otkrio je i na što je najponosniji.
- Za mene osobno, smatram kako su ljudi koji čine odjel tehnike najveća vrijednost. Bez njih, bez obzira na svu novu tehnologiju koju sada imamo, kazalište ne postoji niti može postojati.
Na obnovu ovoga suvremenog kazališnog kompleksa utrošeno je 45 milijuna eura, od čega 25 milijuna za gradnju i opremanje nove scene.
Projekt je financiran iz sredstava državnog proračuna, od čega je 10 milijuna eura osigurano iz Fonda solidarnosti Europske unije.
Otvorenje HNK
Otvorenje HNK 2 održava se 130 godina nakon otvorenja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta na današnjem Trgu Republike Hrvatske. Naime, car Franjo Josip na zagrebački je Glavni kolodvor stigao 14. listopada 1895., 15 mjeseci nakon početka gradnje novog, reprezentativnog zemaljskog kazališta.
Priča se da je prilikom otvorenja priređena pompa kakvu Zagreb do tada još nije vidio; točno u 14 sati Franjo Josip je na balkonu, pred masom građana, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Frangeš Mihanović.
Slava umjetnosti otpočela je u 19 sati, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika. Riječ je o alegorijskom scenskom prologu u tri slike Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u čemu su nastupali prvaci Drame, Opere i Baleta, a izvedena je i osma slika Zajčeve opere "Nikola Šubić Zrinjski".
Pripreme za gradnju
Manje je poznato da je akciju sakupljanja sredstava za novu zgradu kazališta, nakon godina negodovanja radi starog gornjogradskog kazališta oštećenog u potresu 1880., pokrenuo ondašnji intendant Marijan Derenčin. Uz podršku bana Ladislava Pejačevića, 1891. naručen je idejni projekt bečkog arhitektonskog biroa Fellner i Helmer, a donesen je i Zakon o građenju novog zemaljskog kazališta u Zagrebu, kojim se propisuje da će gradnju financirati sredstvima iz postojeće zaklade, zajmova i dobrovoljnih prinesaka.
Ban Khuen Hedervary odabrao je lokaciju Sajmišta, tada gotovo praznog trga na periferiji na kojem se nalazila samo zgrada Sveučilišta, što je izazvalo lavinu negodovanja.
Adžijina 7a
Scenografska i kostimografska radionica Hrvatskog narodnog kazališta te pripadajući mu depoi građeni su u Adžijinoj ulici, paralelno sa zgradom na današnjem Trgu Republike Hrvatske, odmah do Bubare, Tvornice svile, u čijim su prostorima uzgajani dudovi svilci koji su se hranili dudovim lišćem drvoreda zasađenog duž Adžijine ulice. Tijekom desetljeća 20. stoljeća lokacija se pretvorila u veliki kompleks s vojnom austrougarskom konjušnicom i devet oko nje raspoređenih zgrada.
Potres je i u ovoj gradnji odigrao značajnu ulogu, barem u ubrzavanju pronalaska rješenja za višedesetljetni problem nedostatka prostora u zgradi kazališta na Trgu Republike Hrvatske. Nakon ožujka 2020. poslovi su se iz Adžijine prebacili u privremene radionice, tako da je priprema otvorenja druge scene HNK ujedno označavala i povratak majstora iz bravarske, stolarske, kiparske, tapetarske i slikarske radionice.
Nakon svečanog otvorenja, HNK 2 svoju prvu predstavu dočekuje 14. i 15. studenoga s novom produkcijom kultnog mjuzikla "Cabaret", koji okuplja ansamble Drame, Opere i Baleta u zajedničkom umjetničkom projektu, u režiji i koreografiji Lea Mujića.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....