KRUNOSLAV CIGOJ

‘Bio je čudan, omiljen, najveseliji čovjek u kazalištu kojeg sam poznavala. I svjetski tenor‘

Na fotografiji: Mark Cigoj.
 

 Zeljko Puhovski/Cropix
U HNK Zagreb predstavljena je monografija o velikom tenoru kojemu je bolest zapriječila put u Metropolitan

Ako je glazba žena koja te nikad neće izdati, kako često ponavlja zagrebačka i svjetska sopranistica Lana Kos, citirajući ruskog violončelista Mstislava Rostropoviča, koje tek mjesto u srcima drugih zauzima njezin rijetki veličanstveni interpret, "najmlađi tenor svijeta", ratni heroj humanitarnog djelovanja, čovjek koji je u 18. debitirao u "Don Pasqualeu", da bi se vrlo brzo otisnuo na put svjetskim pozornicama sve do Carnegie Halla i Philadelphijske opere i snimao ploče u ogromnim tiražama, dok mu je put u čuveni Met presjekla bolest?

Krunoslav Cigoj (1949. - 2015.) i njegova monografija u izdanju Školske knjige autora Jasmina Bašića okupila je u zagrebačkom HNK u sklopu 2. Zagrebačkog opernog festivala odista protagoniste mnogih sfera, bili su tamo političari Dragan Primorac, Mirando Mrsić i Zlatko Mateša, producenti Krešimir Prosoli i Fran Juraj Prižmić, redatelj Jakov Sedlar, pjevačice i pjevači Ivanka Boljkovac, Sandra Bagarić, Mirjana Bohanec Vidović, Drago Diklić, Zlatko Foglar, Ljubomir Puškarić, dirigent Ivo Lipanović i mnogi drugi.

image

Promocija monografije Krunoslava Cigoja.
Na fotografiji: Mark Cigoj, Dragan Primorac.

Zeljko Puhovski/Cropix

O neponovljivom Štefu, kako su ga u kazalištu zvali, govorili su na predstavljanju Iva Hraste Sočo, Ante Topić, Dražena Vrselja, Jasmin Bašić i Ante Žužul uime izdavača.

Cigojeva je monografija izašla prvo u Sarajevu, još prije pet godina, što je vrijeme koje joj je trebalo da doplovi u Zagreb, kako je primijetila recenzentica Jagoda Martinčević, osvrnuvši se i na staru produkciju "La boheme", u kojoj su pjevali Cigoj i Zlatko Foglar, operni veteran, u tom času u prvom redu u publici.

- Knjiga Jasmina Bašića više je roman negoli monografija o tenoru Cigoju, čudnom, omiljenom, neobičnom, najveselijem čovjeku u kazalištu kojeg sam poznavala. Za dva dana Zagreb će ugostiti Carrerasa koji je bolovao od iste bolesti kao Cigoj, no Cigoj nije preživio - rekla je na predstavljanju Jagoda Martinčević o tenoru koji je samo u Zagrebu pjevao Alfreda, Cavaradossija, Rodolfa, don Josea, Pollionea, Macduffa, Hoffmanna, Juranića (današnja intendantica Iva Hraste Sočo svoje operne početke veže upravo uz nastup s Cigojem u "Ljubavnom napitku"), a gotovo polovicu svoje svestrane karijere vodio je bitku s bolešću koju je na koncu izgubio. Pored toga što je bio svjetski tenor, Cigoj je bio i samozatajni humanitarac koji je pomagao u najgore ratno vrijeme Sarajevu i Osijeku. U Sarajevu je prvi operni pjevač koji je u nas snimio veliku kompilaciju napolitana i talijanskih kancona (Najljepše melodije svijeta, Jugoton 1977.), postratno je bio i ataše za kulturu.

- Budućnost opere ovisi o mladima i njihovoj sintezi tradicije i novog, ali uvijek i o ljudskoj veličini i profinjenosti - rekao je na početku autor Jasmin Bašić, sjećajući se vremena kada je u ratnom, okupiranom Sarajevu, iz kojeg se nije moglo izaći, ugledao "gospodina sa šeširom".

- Vilica mi je tada pala na pod, Krunoslav Cigoj bio je moj idol. Bio je grandiozan umjetnik i veličanstven čovjek, pucali su na njihov humanitarni konvoj, no on je bio neustrašiv - rekao je autor monografije i solist Opere narodnog pozorišta u Sarajevu te vokalni pedagog.

Na predstavljanju je bio i tenorov sin, Mark Cigoj, međutim, najemotivniji je čas bio dolazak srodnika, ali ne po krvi; nastup 27-godišnjeg tenora Filipa Filipovića, kojeg katkad zovemo i zagrebački Caruso, s arijom Alfreda iz "Traviate", a u pratnji Darijana Ivezića za klavirom.

- Nasljednik! - sasvim je spontano usred dirljivog gromoglasnog pljeska božanstvenom glasu izustio netko iz iskusnijeg dijela promocijskih uzvanika.

image

Zagreb, 280623.
HNK.
Na fotografiji: Filip Filipovic, tenor.
Foto: Biljana Blivajs/CROPIX

Biljana Blivajs/Cropix

Krunoslav Cigoj na kompilaciji Najljepše melodije svijeta pjevao je "O sole mio" u prepjevu Ivice Krajača, libretista "Gubec-bega", kako se prisjetio Ante Žužul, uime Školske knjige.

- Cigoj je bio budnica za slobodu hrvatskog naroda - dodao je o njegovom angažmanu za vrijeme Domovinskog rata.

Dakako, vrijeme je i da Krunoslav Cigoj dobije i ulicu, kako je predložila Jagoda Martinčević, dok je Mark Cigoj najavio osnivanje udruge koja će nositi ime njegova oca, a o kojoj će se tek čuti.

image

Predstavljanje knjige

Zeljko Puhovski/Cropix

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 18:16