Nema domaće drame koja u hrvatskom kazališnom prostoru bilježi bujajuću povijest suživota s publikom kao “Gospoda Glembajevi” Miroslava Krleže. Njihovo je prvo pojavljivanje na kazališnoj pozornici 1928. godine kada je barunicu Charlottu Castelli Glembay tumačila piščeva supruga Bela Krleža pratio protest zbog sramoćenja stanovite gospođe Glembay iz Osijeka, pa i prijava policiji Miroslava Krleže.
Nije osječka Glembajevica bila jedina koja se u ono doba osjećala osramoćenom; publika je među stvarnim milostivama zagrebačkih 30-ih, koje nisu nosile glembajevsko prezime, grozničavo tražila fikcionalnu siroticu, damu noći i barunicu iz drame, čijoj se pojavnosti i načinu ophođenja pisac u svojim proznim fragmentima o lozi Glembajevih zapravo divio.
“Gospoda Glembajevi” imaju na desetke dramskih izvedbi, konvencionalnijih i opuštenijih, te film AntunaVrdoljaka i balet Lea Mujića.
Jednako tako, u različitim su razdobljima igranja prošli barem tri faze recepcije. U prijeratnim godinama gledatelji su koncentrirani na tzv. moguću klevetu pojedinca i zajednice, u socijalizmu se likuje nad ekonomskom propašću buržoaske klase i carskih vremena, da bi se posljednjih godina “Gospodu Glembajeve” počelo otvarati kao dramu o dubokoj nesreći jedne obitelji i njezinih moralno kontradiktornih članova.
Ulogu barunice su dosad na domaćim i inozemnim pozornicama, uz ostale, igrale Bela Krleža, Mira Stupica, Neva Rošić, Dubravka Miletić, Ena Begović, Ksenija Prohaska, Severina Vučković, Anica Dobra, Alma Prica, Nataša Barbara Gračner, Vesna Tominac, Anja Šovagović Despot, Nataša Janjić Medančić, Bojana Gregorić Vejzović ali i – Domagoj Janković.
Tu Eurokazovu verziju “Gospode Glembajevih” redatelja Branka Brezovca u kojoj je barunica muškarac, prikazujemo 12. ožujka u 21 sat na Besplatnom kazališnom festivalu jutarnji.hr.
Ako su 30-e osudile “Gospodu Glembajeve” kao piščevo klevetanje ljudi i grada, današnje vrijeme donosi grozničavu kritičnost prema režijama. Hrvati su većinom uvjereni da se “Gospoda Glembajevi” u najsavršenoj dramskoj izvedbi još uvijek nisu dogodili i bijesne na svaki nedostatak u novim uprizorenjima o kojima se u kazališnim krugovima govori gorljivošću kojom zaljubljenici u sportske događaje komentiraju važne utakmice. Nakon smrti velikog pisca, publika je preuzela njegov odnos prema režijama vlastitih drama; on sam gotovo nikad nije bio zadovoljan uprizorenjima.
Novoj opterećenosti glembajevštinom odlučio se malo narugati redatelj Branko Brezovec, dajući ulogu barunice stasitom mladom muškarcu, u uprizorenju parodičnog tona.
Uz Ignjata Glembay koji je u interpretaciji Zlatka Burića iz gordog kapitaliste degradiran u dokonog penzionera iz predgrađa, barunica Castelli Domagoja Jankovića nije evoluirala od vremena u kojem se s olinjalom lisicom našla na ulici, susrećući kelnere, biskupe i generale. Humorni je detalj i u obiteljskom castu autorskog tima. Desetljećima je piščeva supruga imala angažman na pozornici kao Charlotta, a sada je u “Glembajevima” angažirana redateljeva supruga, ali u ulozi barunice Beatrix.
GOSPODA GLEMBAJEVI
Režija i adaptacija: Branko Brezovec
Skladatelj: Stanko Juzbašić
Scena: Ivana Knez
Kostimi: Suzana Brezovec
Svjetlo: Tomislav Maglečić
Ton: Branko pl. Puceković
Projekcije: Ivan Marušić Klif
Proleteri: Siniša Miletić, Ivan Sirotić Grof
Tehnička suradnja: Saša Fistrić Fis, Damir Prica
Produkcija: Marko Milovac
Naci (Ignjat Jacques) Glembay ZLATKO BURIĆ KIĆO / ANDON JOVANOSKI
bankar, šef firme Glembay Ltd, pravi tajni savjetnik
Barunica Castelli-Glembay DOMAGOJ JANKOVIĆ
njegova druga legitimna supruga
Dr. phil. Leone Glembay MISLAV ČAVAJDA / ZORAN IVANOSKI
sin Ignjata i prve mu supruge rođene Basilides-Danielli
Sestra Angelika Glembay SUZANA BREZOVEC
dominikanka, udovica starijeg Glembajevog sina Ivana, rođena barunica Zygmuntowicz Beatrix
Dr. theol. et phil. Alojzije Silberbrandt ROBERT ŠPANIĆ
informator baruničina sina i njen ispovjednik
Oliver Glembay PAVLE VRKLJAN
sin barunice Castelli i bankara Glembaja
Više o predstavi:
http://www.eurokaz.hr/v3/projects/godspoda-glembajevi#ekipa
Video najava
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....