IVO BREŠAN ‘U predstavi prema mojoj novoj knjizi glumit ću vraga’

Ivo Brešan, autor eponimične “Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja”, o kojoj se u školskoj lektiri uči da je njegovo prvo dramsko djelo i da pripada najboljim dramskim tekstovima suvremene hrvatske književnosti, nikako se ne poklapa s predodžbom tipičnog umirovljenika.

Taj umirovljeni ravnatelj Šibenskog kazališta i dobitnik nagrade “Vladimir Nazor” za životno djelo spava do 13.30 sati, kako mi je rekao njegov sin Vinko kojeg sam zamolio broj telefona.

Takav mu je životni ritam. A po noći radi, i to, očito, poprilično. Dvadeset tri drame, 12 romana i sedam filmskih scenarija, do sada, kad se pojavila nova knjiga s novelom koju će biti izvedena uživo na Dubrovačkim igrama.

U atriju palače Sponza 19. kolovoza prikazat će se scenska prilagodba novele “Bez odraza” iz netom objavljene Brešanove knjige “Mrtvima ništa ne treba”. U izvedbi se pojavljuje sam autor, i to u ulozi Vraga, stoji u najavi programa Dubrovačkih ljetnih igara.

Takav oblik scenskog predstavljanja osmislila je teatrologinja Mani Gotovac posebno za program “Pisci na Igrama”, koji se odvija u sklopu ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara.

- Jedna moja pripovijetka bit će interpretirana na taj novi način, a ja ću čitati u dijaloškim dijelovima replike jednog lica - kaže Ivo Brešan koji otkriva da se radi o demonu, ali ne želi iznijeti detalje kako ne bi gledateljima pokvario iznenađenje. Odabir uloge je sam po sebi provokativan s obzirom na Brešanov nepokolebljivi kritički stav spram uloge Crkve u društvu. Nevoljko, ipak nam je otkrio početnu situaciju žene kojoj je muž počinio samoubojstvo zbog milijunskih dugova.

Na to se pojavljuje neznanac koji joj ponudi sto milijuna eura u zamjenu za jedan predmet koji će uzeti iz njezina salona. Iz te početne situacije naziremo faustovski motiv ugovora s vragom, a kako se priča dalje odvija, doznat će dubrovačka publika.

Ta neobična inscenacija dovodi književnog barda, kako već odavno zovu Ivu Brešana, čija su kazališna djela postavljana na pozornicama diljem nekadašnjeg jugoslavenskog prostora, u neobičnu ulogu pisca na pozornici.

No, ovo Brešanu nije prvi put da se našao u glumačkim vodama.

- Kad sam bio mlad gimnazijalac, nastupao sam u amaterskoj kazališnoj družini i nije mi gluma strana, dapače. Jedino što je to bilo davno.

Ivo Brešan u razgovoru na temu scenske prilagodbe svoje novele, u kojoj će i sam nastupiti, ne pokazuje da ga opsjeda ta nesvakidašnja glumačka epizoda. Na pitanje kako je došlo do toga, lakonski odgovara, više kao da se opravdava u suptilnom humornom tonu s dahom Šibenika: “Nekako su me nagovorili, a što ću kad ću ionako već biti tamo, mogu i pročitati te replike”.

Jedan od naših najplodnijih i najvećih aktivnih živućih pisaca svoju najnoviju knjigu opisuje sljedećima riječima:

- Svaka pripovijetka nosi određenu vrstu odmaka od stvarnosti, skrećući u fantastiku, počevši od prve, naslovne pripovijetke ‘Mrtvima ništa ne treba’ koja je nastala pod utjecajem Gogolja i njegovih fantastičnih i horor priča - kaže Brešan.

Knjiga se nastavlja pripovijetkom koja će biti izvedena u Dubrovniku. Slijedi novela “Suze Indije”, koju sam pisac smatra realističnom prozom, iako na početku izgleda kao fantastika, dok za “Disocijativnu fugu” u razgovoru kaže da se može svrstati u psihološki triler. Niz se nastavlja “Vremenskom grobnicom”, nekom vrstom “science fictiona”.

Brešanov prepoznatljiv humor groteske, neki tumače kao plod mediteranskog okruženja, dok on sam za često prisutne motive fantastike u svojim djelima kaže:

- Ljudi obično misle da piscu ono o čemu piše dolazi odnekud izvana. Ne, sve je u njemu i proizlazi iz njega, iz njegove naravi i svijesti. Ne kažem, neki pečat tome daju i sredina u kojoj živi i literatura koju čita i voli, ali, uglavnom, sve što stvara izlazi iz njegove mašte.

Inspiriran velikim ruskim piscem Gogoljem, koji je bio daleko ispred svog vremena, na pitanje kako vidi budućnost književnosti Brešan kaže kako je vidi otprilike onako kako je vidi Ray Bradbury u svojem romanu ‘Fahrenheit 451’, prema kojemu je F. Truffaut snimio svoj čuveni film.

A na naše pitanje kako pobijediti demone današnjice pisac odgovara:

- Opet se radi o nečemu što nije izvan nas nego je u nama. Pobijediti demone današnjice značilo bi pobijediti sebe, sve one porive u našoj nutrini koji nas nagone da se ponašamo ovako kako se ponašamo. Nažalost, ne vjerujem da je čovjek u stanju nadvladati samoga sebe.