Kraftwerk nazivaju Beatlesima elektroničke glazbe, što je prilično precizan opis njihove uloge u povijesti muzike općenito. I dan-danas svjetski mediji svako toliko objave članak o tome zašto ih nije pretjerano nazvati najutjecajnijim bendom na svijetu, a i nekoliko desetljeća od početka djelovanja konstantno učvršćuju svoj status: nagrada Grammy za životno djelo stigla je 2014., Grammy za najbolji dance/elektronički album 2018., ulazak u Rock and Roll Hall of Fame odvio se 2021., a u osebujnoj im biografiji stoji čak i pohvala britanskog kralja Charlesa III. u govoru njemačkom Bundestagu u ožujku 2023.
Iako je danas od originalne postave aktivan samo 79-godišnji Ralf Hütter, dok je Florian Schneider, s kojim je bend osnovao, projekt napustio 2008. i preminuo 2020. godine, Kraftwerk je još uvijek moguće čuti uživo, a bend 28. srpnja dolazi i u pulsku Arenu, i to u sklopu turneje "Multimedia Tour". Riječ je o multimedijalnom koncertu u kojem se presjek njihove karijere izvodi kroz gotovo dva sata sinkronizirane glazbe i vizualnih projekcija. Taj je koncert svojevrsni pregled svega što je četvorka iz Düsseldorfa, koja je iz prašnjavog studija izgradila cijeli glazbeni svemir, stvorila u nekoliko desetljeća rada te dokaz zašto Kraftwerk nije samo legenda nego i čvrst temelj suvremene glazbe.
Sve je počelo jednom radikalnom idejom: napraviti glazbu bez gitara i frontmena kojem publika kliče. Kako stoji u knjizi Uwea Schüttea "Kraftwerk: Glazba budućnosti", kod nas nedavno objavljenoj u izdanju Rockmarka, biograf David Buckley opisao je Kraftwerk kao "potpuno teorijsko poništenje većine prethodnika i načela na kojima se temeljila moderna rock glazba".
Sve je počelo kad su se Ralf Hütter, sin tekstilnog trgovca iz Krefelda, i Florian Schneider, sin arhitekta Paula Schneider-Eslebena, upoznali na ljetnom tečaju glazbe 1968. u Remscheidu. Hütter je svirao klavir, Schneider flautu, ali obojicu je mučilo isto pitanje: zašto ne postoji glazba koja zvuči kao Njemačka tog vremena, kao industrijski pejzaž Ruhrske regije, kao čovjek pred strojem? Svoj su odgovor na to pitanje dali u studiju Kling Klang, malenom oronulom prostoru koji su unajmili 1970. i pretvorili u svoju bazu, laboratorij i kontrolni centar svih budućih eksperimenata.
Album "Autobahn" iz 1974. bio je pravi tektonski pomak. Naslovna, 23-minutna skladba oponaša vožnju autocestom, a karakteriziraju je motorni šumovi i trube. Veliki fan izdanja bio je i David Bowie, koji je u to doba živio u Berlinu, a izjavljivao je da sluša "Autobahn" dok se vozi automobilom. Upravo je on bio jedan od likova koji su pridonijeli popularizaciji Kraftwerka tako što je puštao njihov "Radio-Activity" iz 1975. prije svojih koncerata na turneji "Isolar" 1976. Brojnoj je publici to bio prvi kontakt s elektronikom te vrste, a Bowie je njihov zvuk definirao kao "folk music of the factories".
Nakon toga dolazi drugi niz albuma koji su redefinirali žanrove: "Trans-Europe Express" (1977.), "The Man-Machine" (1978.) i "Computer World" (1981.).
U knjizi "Kraftwerk: Glazba budućnosti" stoji da je antiteroristička policija jednom pogriješila i izvršila pretres Schneiderova stana vjerujući da je riječ o skrovištu terorista, te da su bend više puta zaustavljali i pretresali na kontrolnim punktovima, a autor tvrdi da je album "Computer World" nastao djelomično u sjeni tih situacija, predviđajući digitalni nadzor i eroziju privatnosti.
Osim što su bili pioniri i vizionari po pitanju tema koje su obrađivali u svojoj glazbi, Kraftwerk je bio drukčiji bend jer se služio svojim robotiziranim imidžem kao zaštitom privatnosti, ali i kao komentarom na sve veću mehanizaciju društva. Albumi poput "The Man-Machine" istodobno slave i propituju odnos čovjeka i stroja. Na zabavama povodom izlaska albuma u Parizu i New Yorku 1978. Kraftwerk je na crveni tepih poslao robotske lutke odjevene u crvene košulje s crnom kravatom, koje je izradio poznati dizajner lutaka za izloge Heinrich Obermaier. Okupljene novinare zamolili su da umjesto članova benda intervjuiraju lutke, a one su svoju televizijsku njemačku premijeru imale u emisiji "Rock Pop". Kamera je naizmjenično prikazivala lutke i članove benda, i to na način da se čini da su lutke oživjele, što je u ono doba bio poprilično inovativan format.
Članovi Kraftwerka na početku su i sami znali ostati zatečeni utjecajem koji je imala njihova glazba. Hütter je u jednom njujorškom klubu čuo "Metal on Metal", ali je pjesma trajala deset minuta umjesto uobičajene dvije-tri. Prišao je DJ-u, koji mu je pokazao da ima dvije iste ploče i umiksava jednu u drugu. Hip-hop se bio upravo rađao, i to od njegova materijala. Afrika Bambaataa je od Kraftwerkovih melodijskih linija skrojio "Planet Rock" (1982.), jedan od temeljnih singlova crnačke glazbe. U Detroitu su pak Juan Atkins, Derrick May i Kevin Saunderson na temeljima "Computer Worlda" izgradili techno kao žanr. U Britaniji su Human League, Depeche Mode, OMD i New Order krenuli od istog zvuka.
Sempling-katalog Kraftwerka jedan je od najdužih u povijesti glazbe: Jay-Z, Missy Elliott, Madonna, Kanye West, Coldplay... Pjesma "Talk" potonjeg benda izravni je uzorak Kraftwerkove "Computer Love". Daft Punk nikad nisu skrivali da je cijela njihova karijera jedna duga zahvalnica bendu iz Düsseldorfa. "Ono što smo pokušali napraviti jest nastaviti gdje su Kraftwerk stali", rekao je Thomas Bangalter.
Zbog svega toga, Kraftwerk nije samo bend koji je utjecao na glazbu. On je infrastruktura na kojoj se sljedećih četrdeset godina gradila gotovo cijela elektronička, dance i hip-hop glazba planeta. Paradoksalno, bend koji je od početka nastojao izbrisati kult zvijezde i zamijeniti ga strojem stvorio je jedan od najprepoznatljivijih autorskih potpisa u povijesti popularne kulture. Njihove ideje danas su toliko duboko utkane u suvremenu glazbu da ih često uzimamo zdravo za gotovo - od elektroničke produkcije i loopova do vizualnog identiteta koncerata i promišljanja odnosa čovjeka i tehnologije. Upravo zato njihov nadolazeći nastup nije tek prilika za nostalgiju nego i rijetka mogućnost da se uživo vidi bend koji nije samo svjedočio nastanku budućnosti nego je u velikoj mjeri i osmislio okvire onoga kako je percipiramo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....