ŠTO JE ZAJEDNIČKO MONTEVERDIJU I AZIJSKIM PARFEMIMA? Buntovnička knjiga madrigala u finalu ciklusa Ansambla Antiphonus s egipatskim virtuozom na oudu

„Mnogo je knjiga, ali je samo jedna IV. knjiga madrigala Claudija Monteverdija! Uz nju je vezan jedan zgodan prijepor, posebno važan nama - sudionicima slobodnog i kritičkog društva što neopterećeno predrasudama kroči u svjetliju budućnost.

Od svih knjiga madrigala, ova je izazvala najveću pobunu konzervativnog dijela struke. U stereotipiziranom polaritetu ondašnje kulturne scene, istaknuo se Giovanni Maria Artusi u ulozi konzerve koja napada novitete i gestom čangrizava starca iskašljava žuč u prašnjavom tragu iza nezaustavljivog galopa povampirenog moderniteta europske glazbe.

Naravno, priča je sasvim drugačija… Nimalo crno-bijela, i zanimljiva, i to ne samo glazbenicima. Monteverdi je, u svojem sljedećem izdanju, uveo terminus technicus „seconda pratica“, čime je zaključio da novo vino ide u nove mijehove, a nova se glazba ne mjeri mjerilima stare... Baš kao što su i frankoflamanske skladatelje podijelili u veteres i recentiores, a u generaciji prije na ars novu i ars antiquu… da ne govorimo o današnjici.

Ipak, Monteverdi nakon IV. knjige - nije ponovio eksperimentalni pothvat koji dominira stranicama što ćete ih čuti sljedećega utorka. Buntovnik s mjerom ipak je izbjegao etiketu manirista (za razliku od Gesualda, Luzzaschija, Marenzija) i uvrstio se u red, ako ne akademika, onda svakako klasika. Njegova prva nova zbirka u nizu odražava staložen pristup upravo onim temama koje su naišle na najžešću kritiku, a to je kontrola izražajnih sredstava i modernizama kao partikulariteta, koji ipak moraju funkcionirati u organizmu estetskog koncepta i poetike svjesne vremena prije i iza sebe, a posebno svog vlastitog vremena i ljudi koji ga čine“ – istaknuo je Tomislav Fačini, uvaženi dirigent i umjetnički voditelj Ansambla Antiphonus, koji je za posljednju 'klapu' ovogodišnjih Triada, u utorak 20. ožujka u foajeu Muzeja za umjetnost i obrt, pripremio prvoklasni glazbeni desert.

Poseban gost na koncertu egipatski je glazbeni virtuoz Mohamed Abozekry koji je svjetsku slavu stekao svirajući na originalnom, egzotičnom instrumentu oudu, drevnom čarobnom drvetu slatkastog mirisa koji pripada obitelji lutnje, ujedno i nezaobilaznom komponentom u proizvodnji orijentalnih, arapskih parfema.

Svestrani i višestruko nagrađivani Mohamed Abozekry, koji živi glazbu od svoje 11. godine, dosad je izdao dva uspješna albuma, a jednako je angažiran i u skladanju glazbe za filmove, posebno za redatelje iz svog rodnog Egipta.

Ulaznice za veliko glazbeno finale Antiphonusovaca mogu se kupiti na blagajni Muzeja za umjetnost i obrt (po cijeni od 90 kuna, te 50 za umirovljenike i studente), kao i sat vremena prije samog koncerta na istom mjestu, te online.