Muzička akademija u Zagrebu okupila je na svoj dan u petak ugledne alumne i partnerske organizacije na konferenciji za medije i objavila da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja obećalo osigurati dodatna sredstva koja će omogućiti likvidnost i uredno funkcioniranje Akademije.
Dogovor s Ministarstvom netom je postignut jer je u pozivu na konferenciju za tisak upućenom prije tjedan dana, stajalo da "unatoč potpori Sveučilišta u Zagrebu, podršci ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek te stalnom kontaktu s nadležnima, dosadašnji napori unutar resora znanosti i obrazovanja nisu doveli do dostatnog financiranja temeljnih materijalnih troškova umjetničkog područja niti do financijske pomoći kojom bi najveća akademija u Republici Hrvatskoj vratila i održala likvidnost te premostila razdoblje do uvođenja boljeg sustava temeljnog financiranja umjetničkog područja".
"Ovaj međunarodno zapažen problem dovodi u pitanje ispunjavanje svrhe osnivanja i rada ustanove, te ugrožava realizaciju ugovorenih projekata i akreditiranih studijskih programa. Na to Muzička akademija mora glasno i jasno upozoriti te nastaviti predlagati i zahtijevati rješenja za boljitak sustava umjetničkog obrazovanja", stajalo je tada u pozivu.
No, dekan Igor Lešnik istaknuo je danas kako sa zadovoljstvom može potvrditi da je dogovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Sveučilištem u Zagrebu postignut i da će problem nelikvidnosti Muzičke akademije biti riješen.
Zgrada nastavlja normalno funkcionirati uz dovoljno sredstava za energente i održavanje, a ustanova će redovito poslovati.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Sveučilište u Zagrebu osigurat će i doznačiti sredstva kojima će Muzička akademija uredno nastaviti s izvođenjem nastave na akreditiranim studijskim programima te realizacijom ugovorenih projekata u optimalnim uvjetima, kazao je dekan Lešnik.
Naglasio je kako je potrebno sustavno, trajno rješenje putem programskih ugovora, i to ne samo za Muzičku akademiju i umjetničko područje kojem ona pripada, nego i za cijelo zagrebačko Sveučilište.
Sustav redovitog financiranja visokog obrazovanja temelji se na fiksnom iznosu participacije u troškovima studiranja prema broju upisanih studenata. No, rast cijena je učinio svoje, a većina umjetničkih studijskih programa akreditirana je za izvođenje pojedinačne mentorske nastave ili za rad u vrlo malim grupama, napomenuo je. To znači niske upisne kvote, zbog kojih zbroj školarina na umjetničkoj sastavnici ne može doseći ukupan iznos potreban za pokrivanje temeljnih materijalnih troškova.
Na umjetničkom području nije moguće dodatnom zaradom od usluga na tržištu nadoknaditi razliku do potrebnog iznosa jer naši vlastiti prihodi, iako su u stalnom porastu, dosežu jedva 20-tak posto udjela redovitih mjesečnih obveza, i to pod uvjetom da sve što zaradimo koristimo za energente i održavanje, umjesto za unaprjeđivanje programa, istraživanje i razvoj, nagrađivanje studenata, poticaje djelatnicima i slično, kazao je Lešnik.
Ranije je iz Ministarstva najavljeno da bi programski ugovori s devet javnih sveučilišta i 10 javnih veleučilišta trebali biti potpisani do 1. listopada ove godine.
Svojim izjavama Akademiju su podržali Frano Parać, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predsjednik Skupštine predstavnika Hrvatskog društvo skladatelja Mladen Tarbuk, intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Iva Hraste Sočo, ravnateljica Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski Nina Čalopek, ravnatelj Zagrebačke filharmonije Filip Fak, rukovoditeljica Radne jedinice Glazba Hrvatske radio televizije Ivana Kocelj, predsjednik Vijeća umjetničkog područja Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika Tomislav Buntak, dekan Akademije dramske umjetnosti Davor Švaić, i dekan Akademije likovnih umjetnosti Alen Novoselec, te snimkom nekadašnji predsjednik RH i skladatelj Ivo Josipović.
Oni su izrazili nezadovoljstvo društvenim položajem umjetničkih područja i zatražili da se on popravi.
Ministarstvo je obećalo pokriti troškove "hladnog pogona" Akademije koji iznose godišnje 1,2 milijuna eura. Veliki troškovi režija dijelom su posljedica projektiranja zgrade s prozorima koji se ne mogu otvoriti, pa se za njezinu klimatizaciju i ventilaciju troškovi električne energije proizvode i ljeti i zimi.
Pri tome, Grad Zagreb, koji je vlasnik zgrade, ima ugovor s Muzičkom skademijom kojim korištenje zgrade naplaćuje jednu kunu.
Do prije tjedan dana Akademija nije imala grijanja, pa su nastavnici i studenti izvodili nastavu u dugim kaputima.
Mediji su ranije prenijeli izjave Grada Zagreba da je nakon preuzimanja zgrade, 2014., utvrđeno 750 različitih nedostatka, te da ih je ostalo za otkloniti još 25, uglavnom zahtjevnijih problema.
Dekan Lešnik je kazao da su određeni problemi sa zgradom dio sudskih procesa sa subjektima koji su sudjelovali u izgradnji i da ih Akademija ne može komentirati. Dodao je kako je hidroizolacija najveći problem i da svaki tjedan u prosjeku dolazi do pucanja cijevi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....