Kvartet Rucner: Vragolasta glazba za gajde i gudače

ZAGREB - Sudionicima i poznavateljima klasičarske hrvatske glazbene scene prezime Rucner bilo je odlično poznato i prije nego što se Ana Rucner prihvatila električnog violončela . Rucnera gudača ima za čitav mali orkestar.

Zlatko je violončelist Zagrebačkih solista, njegova supruga Dubravka kontrabasistica u Zagrebačkoj filharmoniji, a tamo im sviraju i djeca: violinistica Korana i violončelist Vinko.

Filharmoničar je i Zlatkov brat Drago, istaknuti violist, čija je supruga Snježana prvo violončelo Orkestra HNK. Ana je njihova kći, a sin Mario jedini je “zastranio” u motociklističke utrke, ali paralelno trofeje skupljajući i s violom.

Odlika obitelji je i strast prema komornom muziciranju. Zlatko i Korana članovi su kvarteta Sebastijan, a Dragan i Snježana, nakon dugogodišnjeg djelovanja u kvartetu Klima, osnovali su 1998. godine kvartet Rucner, u kojem danas još sviraju i violinistice Sidonija Lebar i Ana Paula Knapić-Franković.

Prva dva njihova CD-a, “Tango Moods” (Jazzette, 1999.) i “Five Tango Sensations” (Cantus, 2003.) bila su plod fantastične suradnje kvarteta s američkim bandoneonistom Peterom Soaveom, a ostalih pet, uključujući i najnoviji “Ars diaboli”, rezultat su suradnje s hrvatskim skladateljima od kojih kvartet Rucner svake godine dobije i praizvede najmanje četiri skladbe u koncertnom ciklusu “Godišnja doba”.

Stoga ime albuma po skladbi Ive Josipovića iz 2007. nipošto nije tek jeftino privlačenje pažnje. Uz to, naslov “Ars diaboli” baš dobro pristaje Snježani Rucner, pogonskom motoru kvarteta i po karakteru i idejama izrazito vragolastoj pojavi hrvatske glazbene scene.

Nakon skladbe zbog koje su Josipovića u predsjedničkoj kampanji neki čak proglašavali i sotonistom, CD donosi još pet stilski i formalno vrlo različitih skladbi, kao što su različiti i njihovi autori. Za onima iz prošlosti kvartet je posegnuo zbog djela koja u Hrvatskoj prije njih još nitko nije svirao.

To je slučaj sa Scherzom za puhački kvintet i gudački kvartet Borisa Papandopula, baš kao i novopronađenim Concertinom broj 2 za gitaru i gudački kvartet velikog gitarista iz 19. stoljeća, Varaždinca Ivana Padovca. Besprijekornu studijsku snimku ( Davor Rocco) zasluženo su dobile i skladbe naših suvremenika.

“Božićni kvartet” Josipa Magdića hommage je klasičnoj polifoniji i božićnim pjesmama, a “Predasi i tišine” Dubravka Detonija još su jedna autorova reciklaža vlastitih ranijih djela, ovaj put za klavir (koji fenomenalno svira Danijel Detoni) i kvartet.

A kao najbolji primjer spomenutog kreativnog vragolanstva tu je i “Neobična šestorka” za violončelo (

), gajde ( Stjepan Večković) i gudački kvartet Tomislava Uhlika. Sjajan spoj gajdi i gudača u etno-klasici koja bi bila zanimljiva svakoj svjetskoj pozornici.