ETO, I TO SE DOGODILO - MUSORGSKI ROCKS! Izvedba djela najvećeg rokera među klasičarima bila je čisti spektakl

Evo, i to se dogodilo! U prepunom i naelektriziranom Lisinskom 15. ožujka u Off ciklusu Zagrebačke filharmonije sastale su se i kod nas klasična glazba i rock okupljene oko Modesta Petroviča Musorgskog i njegove suite “Slike s izložbe”.

Znalci će reći “ništa novo”, jer djelo ruskoga majstora još od 1971., od preradbe i izvedbe britanskoga rock sastava Emerson, Lake & Palmer zaokuplja rock i pop glazbenike ustoličivši Musorgskog kao “najvećeg rockera među klasičarima”. Zašto baš njega i to djelo teško je reći s obzirom na to da ga ni klasičari nisu ostavili na miru, u izvornome obliku kao glasovirsku suitu koju je autor 1874. programski posvetio svom preminulom prijatelju slikaru Viktoru Hartmanu. Godine 1922. Maurice Ravel dao mu je blistavu orkestraciju poništivši prvotnu intimno komornu posvetu, no time je djelo zadobilo mnogo širu popularnost dokotrljavši se sve do rokerskoga izričaja diljem svijeta.

Čudak i vizionar

Ni Bach, ni Mozart kao česte inspiracije suvremenoj glazbi nisu uspjeli konkurirati ovom ruskom čudaku i vizionaru, pijancu i glazbeno ne baš obrazovanom genijalcu, koji u 40-ak godina nije ostavio baš veliki opus, no ono što je iza njega ostalo, prvenstveno opere “Boris Godunov” i “Hovanščina”, kao i “Slike s izložbe”, ostaju trajno dobro svjetske glazbe koja ne poznaje ni granice, ni stilska razgraničenja.

Prepoznao je to i šef dirigent Zagrebačke filharmonije David Danzmayr organiziravši kao idejni začetnik velikoga projekta svom orkestru partnere rock banda, orkestra Dobre vibracije i pijanista Filipa Faka. U sve je uključio trombonista Marina Rabadana kao vještog i znalačkog autora složenca originalnog i rock Musorgskog u kojem je bilo i njegove glazbe motivirane pjesmama grupa The Who i Deep Purple, u čijim su naslovima “Slike” asocijacija na legendarni zvuk Pink Floyda, kao i atraktivni blues ulomak “Pictures of Chicago”.

U snažnoj slici “Bydlo” (stara seljačka kola poljske provincije) koristio je fragmente kultnog animiranog filma Patricka Boucharda temeljenog na Musorgskom s uvodnim tonovima “Innuenda” grupe Queen. Odličan izbor motivacijskih uzoraka kao i hvalevrijedno autorstvo. S dva aranžmana sudjelovao je i Boris Prljević, voditelj ansambla Dobre vibracije, obrativši se divnom istočnjačkom izričaju “Pictures of Japan” autora Kazauta. Sve što je bilo dodano, skladano ili aranžirano, vrtjelo se sadržajno oko “Slika” kao pravi hommage Musorgskom i Hartmanu.

Atraktivno oblikovanje svjetla Ivana Štroka, majstorija tona Kreše Biščana i vješta, a nenametljiva režija Petre Radin dali su “Slikama” dodatni sjaj. Ispod orgulja smjestio se izvrstan rock band u sastavu Matija Moslavac, Boris Novak, Dinko Janković i Renato Palatinuš, a sa strane velikoga orkestra s oduševljenjem publike pozdravljeni su glazbenici ansambla Dobre vibracije, dio istoimene udruge i kluba u kojem se mladi s teškoćama u razvoju bave kulturno-umjetničkim aktivnostima. Njihov je doprinos s različitim udaraljkama, zvonom, zvečkom i posebno lijepim solom jedne egzotične flaute bio doista dragocjen.

Nadahnuti Danzmayr

Sve u svemu, spektakl za oko, uho i dušu, projekt sa smislom i zadaćom u kojem je zadržan duh Musorgskog u dobroj interakciji sa zvukom našega vremena. Nije bilo sraza, već nadopunjavanja i međusobne igre različitim zvukovljem, kao i zaraznim rock ritmom kojim je bend osvajao još jednog Musorgskog.

Dijelove partiture Musorgski/Ravel dirigent Danzmayr oblikovao je precizno s besprijekornom svirkom Zagrebačkih filharmoničara u lirskim fragmentima, a žustrim tempima u onima koji slave snagu, sa sjajnim skupinama gudača, puhača i udaraljki, među kojima su se pojedina glazbala posebno izdvajala ljepotom zvuka.

Pijanist Filip Fak, osim sudjelovanja s ansamblima, dobio je zadaću pojedine motive i teme autora izvoditi samostalno, da bi u skupnim nastupima, a osobito u finalnome stavku “Velika vrata Kijeva”, Danzmayr posebno nadahnut s golemom energijom dovabio monumentalni zvuk od kojeg se tresla dvorana. Doista, veliki projekt i veliki doživljaj za sve one koji nemaju predrasude i znaju da glazba svojom bezvremenom različitosti ujedinjuje i oplemenjuje.