Došli su prvi put u Zagreb. Dugo ćemo ih pamtiti!. Simfonijski orkestar iz Lihtenštajna zaključio je ciklus Lisinski subotom do jeseni na najbolji mogući način. S Mahlerovom Prvom simfonijom pod ravnanjem " našeg" Dawida Runtza.
Ovaj kneževski orkestar, utemeljen najprije kao komorni 1988., živi je dokaz kako nekima ne treba stoljetne tradicije da bi bili izvrsni. Što više upravo besprijekorni u izvedbi čarolije zvane glazba Gustava Mahlera.
Digli su publiku na noge i " dirnuli joj živac" kako bi to Matoš slikovito rekao.
A ovaj i ovako interpretiran Mahler u svom simfoničkom prvijencu zvanom " Titan", doista je bio titanski zagrljaj glazbe i glazbenika. Podrobna analiza snimke mogla bi dokazati sve tonske preciznosti svake orkestralne skupine ponaosob, no slušateljevo uho u dvorani nije se imalo kad time baviti. Zračilo je naime neprekidno jedinstvo cjeline u nepreglednom lancu Mahlerova pačvork tkanja kojim najrazličitiji motivi jure jedan za drugim ili protiv drugoga, sve dotle dok ima niti koja ih spaja. A nju je u rukama (i glavi dirigirajuci na pamet) imao nevjerojatno sabran Runtz sa sviju strana osiguran blistavim orkestrom. Njegova muzikalnost i očita sklonost Mahlerovim eskapadama emocija bila je živa, glasna, tiha, prirodno isprepletena a zadržana u miljutinki sekunde pauze ili prijelaza u novo štivo koje je bujalo do samog ekstatičnog finala. Zagrebačka filharmonija zbilja ima sreću sa svojim šefom dirigentom kao što se i gostujući orkestar iskazao svim svojim prvorazrednim sastavnicama.
Prvi dio koncerta obilježile su zgodno posložene nacionalne veze skladatelja i izvođača. Najprije Koncertna uvertira u E- duru Karola Szymanowskog, Runtzova poljskog sunarodnjaka rođenog u Ukrajini. A zatim i Koncert za glasovir u As- duru Josepha Gabriela Rheibergera lihtenštajnsko - njemačkog autora kojeg je izveo 30.godišnji ukrajinski pijanist Dmytro Choni. O Szymanowskom smo znali da pripada poljskoj skladateljskoj eliti na prijelazu prošlih dvaju stoljeća, o Rheinbergeru gotovo ništa sve do ovog susreta s virtuozom Choniem. Romantičarski ugođeno djelo iz 1876. godine kao i izražajna izvedba svidjeli su se publici koja je za nagradu dobila još i pijanističku vehementno duhovitu parafrazu Straussove uvertire opereti " Šišmiš" iz pera Franza Liszta. Teško za svirati, a tako lako za slušati!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....