Ciaran Hinds

Zvijezda Harryja Pottera za Jutarnji: ‘Bilo je to zastrašujuće iskustvo...‘

Ciaran Hinds

 Darko Tomas/Cropix
Ostvario je ulogu u ‘Igri prijestolja‘, dao glas Pabbieju u dječjem hitu ‘Frozen‘, a za ulogu djeda u ‘Belfastu‘ nominiran je za Oscara

Filmsku karijeru započeo je početkom osamdesetih godina kao kralj Lot u filmu "Excalibur", mnogi su ga upoznali kao zapovjednika Fredericka Wentwortha, protagonista "Nagovora" (Persuasion), posljednjeg dovršenog romana slavne britanske spisateljice Jane Austen. Kao negativac, znanstvenik dr. Jonathan Reiss sukobio se s Larom Croft u filmu "Tomb Raider: Kolijevka života" (Tomb Raider: The Cradle of Life), a u sjećanju cijele generacije mladih fanova Harryja Pottera ostat će upamćen kao Aberforth Dumbledore, brat Albusa Dumbledorea, nezaboravnog ravnatelja škole za čarobnjake Hogwartsa.

Samo neka su to lica velikog karakternog glumca Ciarána Hindsa, koji je traga ostavio i u filmovima poput "Bit će krvi" (There Will Be Blood) Paula Thomasa Andersona, za koji je glumac Daniel Day-Lewis primio drugu od tri nagrade Oscar, "Fantoma u operi" (The Phantom of the Opera) Joela Schumachera, "Dečko, dama, kralj, špijun" (Tinker, Tailor, Soldier, Spy), špijunskog trilera Thomasa Alfredsona te holivudskih filmova poput gotičkog horora Mary Reilly ili tople komedije "Djevojke s duplerice" (Calendar Girls).

Hinds, koji je u recentnije vrijeme možda najpoznatiji po prošlogodišnjoj nominaciji za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg sporednog glumca, ovih je dana jedan od cijenjenih gostiju (poput skladatelja i redatelja Stephen Warbeck te pijanista Jean-Michel Bernarda) ISFMF-a (International Sound & Film Music Festival), koji svoju jubilarnu, desetu godišnjicu slavi u Samoboru, gradu koji je bio ishodišna točka njegovog desetogodišnjeg postojanja.

Tom se prilikom prisjetio kako je došlo do suradnje s Warbeckom, koji se nakon cjeloživotne karijere skladatelja filmske glazbe, našao na mnogo manje poznatom terenu režije filma "The Man in the Hat". Kako je bilo raditi s novopečenim redateljem, glazbenikom Warbeckom, pitali smo Hindsa.

image

Ciaran Hinds i redatelj te skladatelj Stephen Warbeck

Darko Tomas/Cropix

"Kao noćna mora...nije. Povezali smo se tijekom kazališnog projekta u Londonu i on mi je pristupio sa scenarijem koji je bio drugačiji od svega što sam dotad pročitao. Scenarij je bio uzbudljiv i dirljiv pa sam odmah pristao. Pri snimanju su dani dugi, puno toga se mora obaviti, no što ti više radosti rad pričinjava, to se stvari lakše povezuju. A rad sa Stephenom je bio čista radost. Ponekad ja ne bih znao što radim, ponekad ni Stephen nije znao što radi, mislim da bi to i sam priznao, ali zajedno smo se upustili u avanturu", otkriva Hinds koji je nedavno ostvarenom ulogom Popa (djeda) u renomiranom crno-bijelom filmu "Belfast", privukao pažnju javnosti te pohvale kritičara. Film nagrađivanog Sir Kennetha Branaghe (široj publici trenutno najpoznatijeg kao Poirot u novim filmovima o belgijskom detektivu), koji je osvojio nagradu Oscar za najbolji originalni scenarij, inspiriran je djetinjstvom koje je proveo u Belfastu. Hinds, koji je glumio uz bok kolega Judy Dench, Jamieja Dornana, Caitríone Balfe te malenog Jude Hilla, i sam je rodom iz Belfasta te mu je priča vrlo bliska srcu.

"Ta uloga bila je ogromna stvar za mene, pogotovo u ovim godinama. Iz Belfasta sam otišao prije pedeset godina, no priča o čovjekovu djetinjstvu te uspomene, nikada ga ne napuste. Kada sam primio scenarij Kennetha Branaghe, vidio sam da je napisao predivnu, istinitu priču temeljenu na svom djetinjstvu. Neki ljudi zamisle kako bi se neke stvari mogle odviti i onda pišu o tome. No to je često daleko od istine i stvarnosti. S druge strane, Ken je pisao iz svoje istine, iskreno, iz svog vlastitog sjećanja. Naravno, dijelovi filma su pomalo dramatizirani. Film priču pripovijeda kroz perspektivu devetogodišnjeg dječaka."Belfast" nije politički film. On prikazuje istinu: nasilje, strah, pritisak, opasnost, obitelji koje razmišljaju bi li ostale ili otišle...Mislim da su se mnoge kulture susrele sa srodnom situacijom – zato ih "Belfast" emotivno dotiče. Kada sam pročitao scenarij, razumio sam to. Stvarno sam razumio. Ken je mislio o svojim roditeljima te baki i djedu, a ja sam zamislio svoje", otkriva Hinds.

image

Ciaran Hinds

Darko Tomas/Cropix
image

Ciaran Hinds

Darko Tomas/Cropix

I dok je "Belfast" osvojio kritiku, neki Hindsovi projekti osvojili su publiku. Jedan od kulturnih fenomena, HBO-ova serija "Igra prijestolja" (Game of Thrones), našla je put i do Hindsa, koji je u seriji interpretirao Mancea Raydera.

"Prije no što sam počeo snimati, nisam gledao seriju, ali rekli su mi da je apsolutni fenomen. Znao sam da je nevjerojatno uspješna, no ja sam dobio malu ulogu i znao sam da mi neće preuzeti život. Bio sam počašćen i oduševljen što su me kontaktirali. Snimao sam u Sjevernoj Irskoj te, usred zime, na Islandu, gdje je bilo stravično hladno", kaže Hinds, koji kroz šalu priznaje da bi mu snimanje u Dubrovniku vjerojatno bilo draže.

Masivne projekte, velike produkcije i brojne fanove Hinds je, ipak, susretao i prije. Kao i mnogi njegovi kolege, istaknuti britanski glumci, Hinds je svojom interpretacijom obogatio već silno bogati, čarobni svijet Harry Pottera.

"Bilo je to zabavno iskustvo, ali zastrašujuće. Došao sam na zadnji film i bio sam tamo kratko, tri dana, no taj je dio priče bio veoma važan za njen daljnji razvoj. Zanimljivo je da, iako sam ja stariji i iskusniji glumac, mladi glumci (Emma Watson, Rupert Grint i Daniel Radcliffe) su točno znali što rade, dok sam se ja pitao kako ću to izvesti. Moj dio priče je bio poprilično izoliran pa se nisam mogao povezati s ostalim likovima. Snimao sam samo s mladima. Bili su odlično društvo. Sreo sam i Helenu Bonham Carter. Na kraju mi je priznala da me uopće nije prepoznala, nije imala pojma tko sam. Na posljetku joj je sinulo tek kada je čula moj glas", priča nam glumac o svom iskustvu snimanja filma "Harry Potter i darovi smrti – 2.dio" (Harry Potter and the Deathly Hallows – Part 2).

Ništa manje entuzijazma nije izazvalo niti njegovo sudjelovanje u animiranom filmu "Snježno kraljevstvo" (Frozen). Hinds, koji je svoj duboki glas posudio Grand Pabbieju, ispričao nam je kako je postao kralj Troll.

" Snimao sam u Parizu. To je bilo neobično iskustvo. Ne znam zašto su mene zamolili da se pridružim filmu, ne znam tko je predložio da ja dam glas Pabbieju. U animiranim se filmovima uglavnom pojavljuju Amerikanci, i to pjevači s Broadwayja. Pravo čudo se dogodilo godinu i pol dana kasnije, kada je film ugledao svjetlo dana...sva su djeca poludjela za njim. Nikad ne znaš kako će neki projekt ispasti. Odradiš svoj posao i to je to. A na kraju je, "Snježno kraljevstvo", eto, postalo omiljeni dječji film", kaže glumac.

image

Ciaran Hinds

Darko Tomas/Cropix

Osim u svijetu filma i televizije, Hinds je cijenjen i u kazališnom miljeu. Tijekom dugogodišnje karijere kazališnog glumca sudjelovao je u uprizorenjima djela velikana poput Williama Shakespearea, Oscara Wildea, Tennessee Williamsa, Antona Čehova, Honoré de Balzaca, Samuela Becketta, Henrika Ibsena i mnogih drugih.

"U filmu postoji postprodukcija, film se može urediti, scene se mogu izbrisati, zvuk se može promijeniti, dok je kazalište tu i sada i od toga što jeste, ne može se pobjeći. Nekada predstava bude dosadna, no kada sve funkcionira, oni koji stvaraju predstavu i oni koji joj svjedoče povezuju se kroz pripovijedanje. To je lijep osjećaj, no nevjerojatno je koliko teškog rada zahtjeva", iskren je Hinds koji kaže da su fanovi uglavnom vrlo pristojni te svjesni da glumci imaju svoj život pa im ne žele smetati.

"Priđu i tiho mi se obrate: ‘Gospodine, oprostite na smetnji. Vidio sam Vas u predstavi. Jako me se dojmila. Hvala Vam.‘ Vrlo jednostavno."

Čemu zahvaljuje tako plodonosnu karijeru? Kako bira uloge, pitamo ga za kraj.

"Nekada zbog obitelji prihvatim ulogu koja donosi više novaca jer se kazalište slabije plaća pa je dobro balansirati, no najvažniji su mi scenarij i suradnici", zaključuje glumac koji kaže da se, kada god ga pozovu da ostvari neku ulogu, osjeća kao pravi sretnik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 00:38