Film “Život s Hermanom H. Rottom” autorice Chintis Lungren iz Estonije, nastao u koprodukciji studija Adriatic Animation iz Pule, ušao je u službenu konkurenciju kratkometražnih filmova prestižnog Međunarodnog festivala animiranog filma u Annecyju koji se održava od 15. do 20. lipnja.
Također, film je uvršten u natjecateljski program Animafesta 2015. u dvije kategorije, u program animacije Krakow film festivala, te na Dane hrvatskog filma, a projekt serije prema istim likovima predstavit će se službeno u Annecyju te na Višegrad Animation Forumu u Češkoj.
Njegov scenarist Draško Ivezić završio je eksperimentalni program animacije i novih medija u organizaciji pokojnog profesora Ladislava Galete i profesorice Nicole Hewit na ALU u Zagrebu, a tijekom boravka na međunarodnoj školi za animirani film i digitalne umjetnosti u Viborgu u Danskoj nastao je njegov iznimno zapaženi animirani film “Love and Vehicles”, u produkciji Zagreb filma i uz potporu HAVC-a i grada Zagreba
Mlada animatorica Chintis Lundgren iz Estonije, koja je već tada bila poznata autorica, i Draško Ivezić upoznali su se u Zagrebu na Animafestu 2012. Uskoro su postali par i nastavili živjeti u Viborgu gdje se ona također prijavila na rezidenciju. U trenu kad je pala odluka da rezidenciju treba dovesti kraju postavilo se pitanje: idu li u hladnu Estoniju ili na Jadran? Tako se rodila ideja da osnuju Adriatic Animation, studio u kojem će nastaviti raditi sa svojim prijateljima iz Viborga ali iz ostatka svijeta te razvijati timski male, intimne i drugačije animirane projekte. “Ako se nju pita, život u Puli je apsolutni raj, nema opterećenja, vremenskih nepogoda, cijene su niske i život generalno vrlo zdrav”, kaže Draško Ivezić.
Chintis Lundgren i Draško Ivezić u Puli (foto: Goran Šebelić / Cropix)
“Život s Hermanom H. Rottom” je nastao iz želje da se ožive likovi čudesnog svijeta Chintis Lundgren iz internet strip serijala koji već neko vrijeme živi pod nazivom “Manivald and Absinthe Rabbits”.
“Napisali smo zajedno nekoliko verzija scenarija, radili na različitim fabulama i počeli razvijati kratki film za koji se ispostavilo da ga možemo realizirati u ko-produkciji, tako da smo i prijavili film na kofinanciranje manjinskih produkcija pri HAVC-u”, priča Draško Ivezić. Kao i na njegovom prethodnom filmu, u ulozi savjetnika bio je legendarni estonski animator Priit Pärn, koji je pomogao da se, kako ističe Ivezić, priča isčisti od nelogičnosti i nepotrebnih momenata, a na filmu je radio i montažer Ivor Ivezić koji je također pojednostavio finalni film. Uz Chintis Lundgren, Draško Ivezić je na filmu radio ne samo kao scenarist i ko-producent, veći i kao ko-animator. “Budući da živimo i radimo zajedno, bilo je najjednostavnije da ja polako preuzmem i ulogu animatora i da odradimo taj film zajedničkim snagama”, kaže.
Chintis Lundgren u akciji: Svaki crtež je nacrtan rukom (foto: Facebook)
Projekt serije je prošao na dva pitching foruma pod nazivom ‘Manivald i Absint zečevi’, serija za odrasle formata 13 x 7 minuta. “Zamislili smo ga kao seriju priča koje onda tvore veću priču, u stilu Balzaca ali na specifičan estonski način. Likovi su, kao i u Hermanu, antropomorfne životinje, a teme koje obrađujemo su prekarijat i bezuspješno nalaženje identiteta u tranziciji. Žanrovski bi se Manivald mogao svrstati u takozvane priče “riba izvan mora”, no postupno planiramo uvoditi konkretnije komentare današnjeg društva, vrijednosti, odnosa, uloga. Serijal je namijenjen odraslima što je jako teško prodati jer televizije iz nekog meni nejasnog razloga i dalje inzistiraju na to da je animacija format isključivo za djecu, što formati poput Simpsona i South Parka demantiraju već preko dvadeset godina. No neke stvari poput televizijskog programa očito trebaju desetljeća da se otrijezne i shvate što publika želi. U krajnjoj liniji, ako nam ne uspije prodati seriju televizijama, uvijek postoji mogućnost Video on Demand platforme poput Vimea gdje je možemo plasirati.”
Absint zečevi iz internetskog strip serijala Chintis Lundgren
Njihov novi film je u Danskoj doživio testnu projekciju pred nekoliko stotina studenata animacije. Kakve su bile reakcije? Draško odgovara: “Najugodnije me iznenadilo da su svi komentari bili na temu tko se osjeća kao koji lik i jesu li više Herman ili mačka i kako su se prepoznali u skoro svim situacijama. Za mene je to uspjeh, jer ako ljudi ne propituju o tehnici, znači da su se potpuno saživili s likovima, a to je cilj pripovijedanja.”
Herman živi neurednim životom, pije, puši, sluša grindcore muziku (posebice samoborski bend Krlja), dok njegova družica voli čistoću, Čajkovskog, Vivaldija, Bacha i Beethoevena. Iz tog sukoba karaktera i želje za mijenjanjem osobnosti svog životnog partnera razvija se drama koja zrcali emotivne probleme prisutne u mnogim domovima.
Dakako, postavlja se pitanje u kojoj mjeri Chintis i Draško u scenarij unose vlastita životna iskustva? “Apsolutno je to zbir svih naših iskustava, ali i iskustava koja smo posudili iz književnosti i filma općenito. Kad se piše priča, unutarnji glas i osjećaj za ispravno uvijek su rezultat zbira naše osobnosti, ukusa, edukacije, iskustava. Mi najbolje znamo, kad razmišljamo kako se osjeća neki lik, kako smo se osjećali u sličnoj situaciji i što bi napravili kad bi tako nešto doživjeli. Mislim da to prolaze svi pisci, duboko pogledaju u sebe i preispituju svoje iskrene reakcije. Ima situacija koje želimo zaboraviti, uljepšati, no tako se ne može sintetizirati priča o odnosu, pogotovo na crtanom filmu koji mora biti koncentriran i niti jedan crtež ne smije biti uzaludan.”
Trailer filma Život s Hermanom H. Rottom
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....