'ZERO DAYS'

VIDEO: DETEKTIVSKA PRIČA O CYBER RATOVANJU U našim toplanama, elektranama i bankomatima 'spava' virus kojeg više nitko ne kontrolira

 screenshot
Klasik istraživačkog dokumentarizma latio se poznatog kompjutorskog virusa Stuxnet koji se 2010. godine pojavio u sustavima diljem Europe

"Kad u našem svijetu kažete Stuxnet, to je kao da ste u Harryju Potteru rekli Valdamort. To je riječ koja se ne izgovara", kaže u jednom trenutku jedna od intervjuiranih osoba u dokumentarcu Alexa Gibneyja "Zero Days".

Osoba koja izgovara ovu rečenicu agentica je američke NSA koja je za Gibneyjev dokumentarac pristala govoriti tako da joj se ne odaju lice i glas. Gibneyjeva sugovornica nije klasični hakerski zviždač. Smatra da je Snowden učinio lošu stvar, da je izdajnik i da je otkrio previše. Lojalna je svojoj agenciji i njezinu cilju. Ali, kad je posrijedi najmoćnije oruđe kiber-ratovanja u suvremenom svijetu, Gibneyjev izvor povlači kočnicu. "Stuxnet je kao atomska bomba. Samo nad atomskom bombom postoji kontrola."

Spomenuta agentica samo je jedan od desetaka sugovornika koji nas u Gibneyjevu filmu "Zero Days" vodi kroz najopskurnije bojno polje suvremenog ratovanja: kiber-ratove. Upravo to je tema dokumentarca "Zero Days" redatelja Gibneyja koji je u srijedu prikazan u glavnom programu berlinskog festivala.

Alex Gibney jedan je od klasika istraživačkog dokumentarizma. Iza sebe ima niz klasičnih dokumentaraca o velikim društvenim temama među kojima su najpoznatiji "Mea Maxima Culpa" (2013.) o skandalima u katoličkoj crkvi i "Enron: najmudriji dečki u sobi" (2006.), film koji se latio korporativnih skandala dok slom burze još nije bio na vidiku. Gibney je izazvao buru i posljednjim dokumentarcem o scijentologiji "Going Clear" na koji je scijentološka crkva odgovorila kampanjom zastrašivanja, te uvelike izlobirala da film ne bude nominiran za dokumentarističkog Oscara. Gibney je prije svega novinar. Njegovi dokumentarci filmski su neuzbudljivi, sastoje se uglavnom od arhivskih snimaka i "talking heads" intervjua. No, kad se lati neke teme, ni jedan kamen ne ostane neokrenut.

Ovaj put Gibney se latio malo poznatog kompjutorskog virusa koji se 2010. godine pojavio u sustavima diljem Europe. Antiviruski eksperti uskoro su uvidjeli da je riječ o virusu takve kompleksnosti i čistoće izrade da ga nije sačinio garažni klipan. Nazvali su ga Stuxnet.

Gibneyjeva detektivska priča na koncu nas dovodi do "krivca". Stuxnet je načinila američka NSA s jednom jedinom svrhom: da iznutra opstruira iranski nuklearni program. "Posao" virusa je bio da izludi iranski nuklearni hardver, a istodobno kontrolorima prikazuje normalna očitanja, što je za posljedicu imalo niz eksplozija, pregrijavanja i požara. Stuxnet je načinjen ponajprije zato da bi SAD razuvjerile Izrael od zračnog napada na Iran i pokazale da postoji drugi način da se sabotira Irance. No, Izraelci su bili nestrpljivi i htjeli više. Napravili su agresivniju verziju koja se zbog toga otela kontroli i raširila kroz sustave diljem svijeta. "Zero Days" nas nastoji uvjeriti da je to alarmantno, da u ovom trenutku u našim toplanama, trafostanicama, bankomatima i aerodromima "spava" virus (ili virusi) koje ni onaj tko ga je napravio više ne kontrolira.

Temeljna teza Gibneyjeva filma jest da je kiber-ratovanje danas drugo najmoćnije oruđe masovnog uništenja nakon nuklearnog. No, dok nad nuklearnim naoružanjem postoji demokratska kontrola i jasan protokol, kiber-ratovanje je poniklo u svijetu obavještajnih službi i zato obavijeno tajnom. Gibney smatra da to treba promijeniti.

Pogledajte trailer

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 15:09