FILM 'NA CESTI'

Uzbudljiva adaptacija najvažnije nesnimljene knjige američke kulture

Jedna od mnogih legendi koje prate Kerouacovu knjigu “Na cesti” je i ta kako je Kerouac 1957., po izlasku knjige, poslao roman Marlonu Brandu s prijedlogom da snimi film i u njemu glumi. Kerouaca je Hollywood zanimao, ali zanimao se i Hollywood za Kerouaca, što nije čudo zna li se utjecaj koji je ključni bitnički roman ceste imao na američku kontrakulturu 60-ih.

Ipak, “On the Road” je imao jednu nezgodnu manu - bio je to roman koji se nikako nije mogao stegnuti u tročinsku strukturu filmske dramaturgije.

Stoga je tijekom dugih desetljeća ostao najvažnija nesnimljena knjiga američke kulture. Francis Coppola još je 1980. otkupio prava na roman, na adaptaciji su radili Russell Banks i Gus Van Sant, da bi “Na cesti” dočekao nefilmovan 21. stoljeće. Sve do ovog tjedna: u srijedu je, naime, u Cannesu prikazana filmska adaptacija Kerouacovog romana koju su producirala Coppolina djeca, a režirao ga brazilski redatelj Walter Salles.

Brazilac dobar izbor

Izbor Sallesa nije bio slučajan, ima li se na umu da je brazilski autor režirao ekranizaciju još jedne knjige o putovanju, još jednog heroja kontrakulture: Che Guevarine “Motociklističke dnevnike”. U svakom slučaju, izbor se pokazao pogođen, jer je Brazilac napravio vrlo dobar film.

Kombinirajući elemente samog romana i autobiografiju pisca (kod Kerouaca je to teško razdvojiti), “On the Road” pripovijeda o mladom književnom pretendentu Salu Paradiseu ( Sam Riley) koji u boemskom okružju be-bop New Yorka kasnih četrdesetih upoznaje naočitog pjesnika ženskara Moriartyja ( Garret Hedlund).

Dva umjetnika i Moriartyjeva povremena cura Marylou (Kristen “Sumrak” Stewart) kreću na jedno, pa drugo, pa treće putovanje do Kalifornije, Lujzijane i Meksika, malo rade, više varaju i kradu, i troše prilične količine benzedrina. Putem otkrivaju američka prostranstva i sreću razne zanimljive ljude, među kojima je i pisac heroinski ovisnik Old Bull Lee ( Viggo Mortensen), načinjen po osobi Williama Borroughsa.

Mala boemska zajednica pri tom se vrti oko figure Moriartyja, alfa mužjaka, seksualno neodoljivog egoista koji vodi i po tri ljubavne veze istovremeno, ali je u svakom trenutku kadar nestati ako mu se prohtije na put. Kako je bitnička kultura s desetljećima na sebe navukla patinu fascinacije, zanimljivo je vidjeti u kojoj je mjeri Sallesov film i afirmacija, ali i demontaža mita.

Neodgovorni egoizam

Salles je knjizi prilično vjeran, no ujedno i njen ledeni kritičar. U filmu jasno pokazuje da neodgovorni egoizam junaka ima i naličje koje netko plaća, a osobito je nemilosrdan prema muškom šovinizmu romana. U jednoj sceni umjetnici tako raspravljaju o prevođenju Celinea, dok tri žene ribaju kuhinju i raspravljaju kako im najbolje udovoljiti u seksu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 20:01