PIŠE N. POLIMAC

Triler o nacistu i psihijatru u kojem se tvrdi da je Zagreb bio nacistički logor

Russell Crowe kao Hermann Göring

 /Sony Pictures Classics
Priča o obračunu s nacističkim zapovjednicima, još jedan film o suđenju u Nürnbergu, uskoro u kinima
Priča o obračunu s nacističkim zapovjednicima, još jedan film o suđenju u Nürnbergu, uskoro u kinima

Početkom šezdesetih, točnije 1962., epska sudska drama ‘Suđenje u Nürnbergu‘ u jugoslavenska je kina stigla s bučnom reklamom. Kako i ne bi, kad je bila nominirana za deset Oscara i bila krcata holivudskim zvijezdama od kojih su neke, poput Montgomeryja Clifta, pristale glumiti samo za dnevnice?

Toliko im je bilo važno pojaviti se u toj prestižnoj produkciji, uz Spencera Tracyja, Burta Lancastera, Richarda Widmarka, Marlene Dietrich, Judy Garland, Maximilliana Schella i mnoge druge. Režirao ju je Stanley Kramer, specijalist za filmove u kojima je sadržaj bio u prvom planu, a stil, ako ga je uopće bilo, u najboljem slučaju u drugom. Taj se spektakl iznjedrio iz istoimene televizijske drame koju je također napisao Abby Mann (kasnije autor televizijske serije ‘Kojak‘ s Tellyjem Savalasom), a uspjeh u kinima diljem svijeta bio mu je zajamčen. Nije to bilo presudno, ali bila je to prva skupa holivudska produkcija u kojoj su prikazani dokumentarni inserti s ulomcima grozota iz nacističkih koncentracijskih logora.

Holokaust danas nije zaboravljen, kako bi i bio kad se takva klaonica više nije ponovila, ali su se na njega referirali deseci igranih i televizijskih filmova. Nikakvo je čudo da je suđenju u Nürnbergu posvećeno još nekoliko ostvarenja, među njima i istoimeni ‘Nürnberg‘ koji za tjedan dana stiže u naša kina. Snimljen je po knjizi Jacka El-Haija ‘Nacist i psihijatar‘ iz 2013., a radnja započinje u svibnju 1945., u trenutku kad se doznalo da se Hermann Göring, nakon Adolfa Hitlera drugi najmoćniji časnik Trećeg Reicha, sa svojom suprugom i kćeri predao američkim vlastima, sve mu je bilo bolje nego da ga se dočepa sovjetska vojska. Saveznici su - Amerikanci, Britanci i Francuzi - bili na oprezu, jer takva vrsta zarobljenika bila je poput tempirane bombe, pa su angažirali vojnog psihijatra, majora Douglasa Kelleyja.

Politički moćnik

Njega glumi Rami Malek - dobitnik Oscara za ulogu Freddieja Mercuryja u biografskom filmu ‘Bohemian Rhapsody‘ - a kad se već krenulo tim smjerom, jasno je bilo da Göringa treba igrati puno zvučnije ime. Nakon poduljih pregovora Novozelanđanin Russell Crowe pristao je na taj angažman, uostalom, on je ionako bio karakterni glumac, također nagrađen Oscarom za fizički vrlo zahtjevnu ulogu u "Gladijatoru". Već na glumačkim probama bilo je jasno da redatelj i scenarist James Vanderbilt ima dobitnu kombinaciju, Rami Malek doimao se kao znanstvenik i intelektualac, a Crowe kao politički moćnik. Ni na trenutak niste mogli osjetiti da potonjeg muči grižnja savjesti zbog onoga što se događalo u Njemačkoj u razdoblju kad je on bio Reichsmarschall, ionako se izgovarao da je u inkriminirano doba bio zapovjednik zračnih snaga i nije snosio odgovornost za ono što se zbivalo na zemlji. Na prigovore da se na mala vrata pokušalo reafirmirati nacizam, odgovorilo se marketinškim trikom: na filmskim plakatima Crowe je u maršalskoj uniformi prikazan sleđa,on i dalje dominira sudnicom, ali sad je to ipak posredno.

Odnos njih dvojice dramska je kičma filma. Kelley će napraviti sve da bi stekao povjerenje čovjeka čiji život ovisi o njegovoj psihološkoj procjeni, a opet, ni ovaj nije naivan, pretpostavlja da će psihijatar o njemu napisati knjigu koja će se prodavati u svim dijelovima svijeta. Jedino nije računao na presudu porote, kojoj je marketinški aspekt bio ponajmanje važan. Göring je bio stopostotno siguran da će izbjeći krvnikovu omču, no nakon što su u sudnici prikazani dokumentarni materijali strahota počinjenih tijekom Holokausta, kazna zatvora činila se previše blagom za čovjeka koji je dirigirao takvim užasima. ‘Nürnberg‘ je vrlo solidno napravljen film, ali šteta što su u njemu ostali detalji koje se moglo izbjeći. Na primjer, pokazana je simulirana karta Europe, na kojoj ispada da je u Zagrebu bio koncentracijski logor. Bit će da su nešto pobrkali, Zagreb i Jasenovac ipak nisu isto, ali to bi se dalo ispraviti u kasnijim verzijama filma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. siječanj 2026 12:26