ČOVJEK S MARGINE

Svakodnevno ga viđamo po ulicama i tramvajima u Zagrebu kako skuplja boce i žica, majka mu je bila spremačica... Potresna priča o Čedi

Redatelj Nikola Strašek: ‘Njegovi filmovi putem priča o marginalcima isporučuju razornu dijagnozu našeg društva‘

 Darko Tomas/CROPIX
‘Otac mu je poginuo u bizarnoj nesreći: pri iskakanju iz vlaka udario je u rasvjetni stup i poginuo‘. Njegovu životnu priču ispričao je Nikola Strašek, a može se pogledati u četvrtak

U suradnji s produkcijom Factum u četvrtak 19. rujna u 19 sati u Dokukinu su na rasporedu projekcije dva, kako navode, pomalo zaboravljena filma pjesnika i redatelja Nikole Strašeka. U sklopu Filmova s margine prikazat će se nagrađivani "Ubil bum te!" te srednjemetražni "Čedo", a nakon projekcije slijedi razgovor s autorom Strašekom te producentom Nenadom Puhovskim, koji će moderirati filmski kritičar i producent ZagrebDoxa Hrvoje Pukšec.

Kako dalje, pišu, "Strašekovi filmovi putem priča o marginalcima isporučuju razornu dijagnozu našeg društva jer se kvaliteta života u svakom društvu procjenjuje upravo prema tome kako se odnosimo prema Drugome, odnosno prema manjini – nacionalnoj, klasnoj, vjerskoj. Pritom pokazuje kako se ta takozvana margina opasno pomaknula prema centru i „kad-tad će postati ili postaje većina“.

U prvom filmu "Ubil bum te", Tri prijatelja prisjećaju se kako su opljačkali i ubili dilera, dok je "Čedo" dokumentarni film o Čedi Šarabi, čovjeku s margine kakvog svakodnevno viđamo po ulicama, parkovima i tramvajima kako skuplja plastične boce i žica. Sadržaj filma je sljedeći: "Čedo ima 45 godina, beskućnik je, alkoholičar i narkoman bez legalnih izvora prihoda. Dijete je iz miješana braka: majka mu je Hrvatica, a otac Crnogorac. Čedini su roditelji došli u Zagreb pedesetih godina, majka iz Podravine, otac iz Bosne. Tu su se upoznali, zavoljeli i 1965. dobili sina Čedu (ime je dobio po očevu bratu). Majka je radila kao knjigoveža i spremačica po kućama imućnih građana, a Čedin otac, strojobravar, ali zapravo skitnica, alkoholičar i ženskaroš, imao je osim Čede još najmanje petoro djece kojima nije dao prezime jer su plod izvanbračnih veza. Priznao je samo Čedu, koji nosi njegovo prezime, i njegovu polusestru, koja živi u Švicarskoj. Poginuo je u bizarnoj nesreći: pri iskakanju iz vlaka udario je u rasvjetni stup i poginuo. Čedo je u trenutku očeve smrti imao 16 mjeseci i njegove su nevolje tek počinjale. S dvanaest je počeo piti, u šesnaestoj mu je dijagnosticiran alkoholizam. Iako je katolik, kršten kod franjevaca, i on i majka višekratno su tijekom devedesetih šikanirani zbog prezimena, a Čedo i zbog imena. Devedesete su ga odvele i do ovisnosti o heroinu. Čedo Šaraba i nekolicina njegovih prijatelja pristali su ispričati svoje životne priče.

Nikola Strašek, pak, poznati je pisac i redatelj, čija je prva zbirka pjesama ‘Leptirići u trbuhu, glave na kolcima‘, nakladnik je OceanMore, dobila više nagrada, među njima i Post scriptum. Strašek piše o životu radnika i o životu općenito, o ljubavi, kćeri, svijetu u kojem živi. Tom nam je prigodom dao intervju, u kojemu je među ostalim rekao: "Rođen sam 1978., dijete sam bio tijekom 1980-ih, a odrastao u devedesetima. Dok su odrasli ratovali i udarali temelje današnjosti, mi smo tražili način na koji ćemo prigušiti mahnitost stvarnosti bježeći i skrivajući se u muzici, filmovima, drogama, vandalizmu i sitnom kriminalu. Kada danas pomislim na slobodu i mladost, pred očima se ukaže slika dječaka na skejtu kako usred bijela radnog dana vozi pustim zagrebačkim Zelenim valom u vrijeme zračne uzbune. I dok je opasnost od granata ostatak društva tjerala u podrume, moja je generacija otkrivala mogućnosti i skrivene prostore slobode koristeći upravo odsutnost odraslih kao glavni katalizator sazrijevanja. Za posljedice i budućnost naprosto nismo marili. Smrt, konačnost i razaranje predstavljali su pozadinski šum uz koji smo rasli i razvijali sebe u atmosferi nesigurnosti, privremenosti i straha."

U petak i nedjelju na rasporedu je dokumentarac Godine super osmice koji potpisuju dobitnica Nobelove nagrade za književnost Annie Ernaux i njezin sin David Ernaux-Briot. Film je sastavljen od kućnih videa koja je snimao njezin pokojni bivši suprug Phillip Ernaux sve do njihova razvoda 1981. godine. Kao i u svojim literarnim djelima, Ernaux kroz film spaja autobiografiju sa sociološkim pogledom na suvremena zbivanja. Rezultat je intiman portret male obitelji čija se dinamika postepeno mijenja.

image

Nikola Strašek

Darko Tomas/Cropix
image

Annie Ernaux

Maria Laura Antonelli/agf/sipa Press/profimedia/Maria Laura Antonelli/agf/sipa Press/profimedia

Film se prikazuje u sklopu programa 10. Rendez-vous au cinéma koji je nastao u partnerstvu Francuskog instituta u Hrvatskoj, Kino mreže i Hrvatskog audiovizualnog centra. Nakon projekcije u petak 20. rujna u 19 sati voditeljica Dokukina Dina Pokrajac razgovarat će s prevoditeljicom Vlatkom Valentić i profesoricom francuske književnosti Ingrid Šafranek. Film je na programu i u nedjelju u 20.45.

U petak nakon Ernauxinog dokumentarca slijedi dodatna projekcija Mutiny in Heaven: The Birthday Party, dokumentarca o anarhičnom ethosu, konfrontacijama i legendarnim nastupima benda Nicka Cavea The Birthday Party. Ekskluzivnim, iskrenim intervjuima, bogatom i nikada viđenom arhivom, neobjavljenim pjesmama, studijskim snimkama, animacijom i multimedijalnim sadržajem film nas vraća u prošlost benda otkrivajući pitanja njegova podrijetla, snova, nadanja i motivacije ključnih članova.

image

Nick Cave

Thomas Jackson/alamy/alamy/profimedia/Thomas Jackson/alamy/alamy/profimedia

U nedjelju 22. rujna u 19 sati vrijeme je za novo izdanje programa Hall of Fame na kojem gledamo remek-djelo američkog nezavisnog filma, Otpadnike Kenta Mackenzieja. Film prati jednu noć u životu mladih Indijanaca koji su 1950-ih napustili rezervat da bi živjeli u Los Angelesu. Melankoličan spoj film-noira i etnografske studije uspostavlja neočekivane paralele između latentnog kolonijalizma i urbane regeneracije u poslijeratnoj Americi. Uvodnu riječ u film održat će filmska kritičarka Sara Simić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. studeni 2024 16:30