VODIČ

Stream preporuka: Dinamična, španjolska serija o bizarnoj ucjeni moćnog nakladnika

 Netflix
Kad Victor Genoves dobije prvo pismo Miljenika Mide, ignorira ga kao koještariju. No umorstva se počnu nizati...

Godine 1901. američki pisac Jack London objavio je kratku kriminalističku priču "The Minions of Midas". Glavni junak novele je bogati poslovni čovjek iz San Francisca koji dobije nesvakidašnje ucjenjivačko pismo. Tajna organizacija koja se naziva Miljenici Mide naloži mu da joj isplati najveći dio svog bogatstva. U suprotnom će Mide ubijati - ali ne junaka ni njegove bližnje. Svakih će pet dana ubiti nasumice jednu osobu na unaprijed najavljenom mjestu, u unaprijed najavljeno vrijeme.

Londonova priča poslužila je kao predložak za španjolsku mini seriju koja se ovih dana može pogledati na Netflixu. Šestodijelna serija nosi naslov "Los Favoritos de Midas", a koscenarist i suautor joj je Mateo Gil, čovjek najpoznatiji kao scenarist ključnih filmova Alejandra Amenábara.

Junak Gilove adaptacije je Victor Genoves, predsjednik uprave velike korporacije koja među ostalim posjeduje i ozbiljni, tradicionalni, ali gubitaški dnevni list. Kad Genoves dobije prvo pismo Miljenika Mide, ignorira ga kao koještariju. No umorstva se počnu nizati, svako se zbiva na najavljenom mjestu i u najavljeno vrijeme, a sva nedvojbeno nalikuju nesretnim slučajevima. Genoves uključi policiju koja je - međutim - bespomoćna, a njega izjeda savjest zbog izgubljenih života.

Uza sve to, Genoves je na udaru korporativne urote, a list kojim upravlja otkrije veliki politički skandal s prodajom oružja Siriji. Jak adut serije je Luis Tosar, odličan glumac kojeg podrobniji poznavatelji iberskog filma poznaju kao svojevrsni španjolski miks Brucea Willisa i Pavla Vuisića. Serija je dinamična i napeta, Londonova domislica zanimljivo razrađena. Slabija je točka samo rasplet: kao da je Gilu bilo više stalo da političke alegorije nego do zaokruživanja likova i radnje.


Dokumentarac: Riječka premijera filma o izgubljenoj generaciji s kraja 90-ih

Nagrađivani dokumentarni film "O jednoj mladosti" Ivana Ramljaka u srijedu navečer premijerno se prikazuje u riječkom Art-kinu. Trinaest godina nakon iznenadne smrti najboljeg prijatelja, redatelj pokušava rekonstruirati njegov život i njihov međusobni odnos, koristeći se samo fotografijama i videomaterijalom koje je prijatelj tad snimao. Film je to o izgubljenoj generaciji mladih iz Hrvatske s kraja devedesetih koji pokušavaju pronaći svoj identitet nakon razornog rata. Ivan Ramljak (1974.) dosad je režirao ukupno devet kratkometražnih i jedan film srednjeg metra, a "O jednoj mladosti" njegov je prvi dugometražni film. Ulaz na premijeru slobodan je za sve posjetitelje uz obaveznu rezervaciju mjesta. Ulaznice se mogu rezervirati putem e-pošte (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.) ili telefonom na broj 051/323-261 (sat vremena prije projekcije).

image
Ivan Ramljak

Kazalište: Predstava koja pita što je zakon i zašto se opiremo pravilima

Što je zakon? Tko je zakon? Je li pravilo vidljivo samo onda kad ga se krši? Zašto se opiremo pravilima? Dokazujemo li tako vlastito postojanje? Tim se pitanjima bavi predstava "Proces Kafka" u režiji Ivana Penovića, čija je premijera u srijedu u 19 sati u Teatru &TD. Igraju Matija Čigir, Karlo Mrkša, Bernard Tomić, Lana Barić, Pavle Vrkljan, Domagoj Janković i Ivan Penović.

image
Teatar &TD

Kino: Pobjednici Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva u Puli

U Klubu Pulske filmske tvornice u srijedu u 19 sati održava se besplatna projekcija kratkometražnih pobjednika ovogodišnje Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva, a prikazat će se dobitnici prve i druge nagrade: "Bez lica" Davida Lušičića, "Krhko" Tomislava Šobana, "Laci bježi u Mađarsku" Davida Gaše i "Melem na rane" Antona Mezulića.

image
Anton Mezulić

Izložba: Izgled Zagreba od kraja 18. stoljeća do 1950. godine

U Centru za kulturu Trešnjevka od srijede se može pogledati izložba "U gostima povije-snom središtu Zagreba" Josipe Blažević-Perušić. Temom obuhvaća razdoblje u kojem se Zagreb profilirao kao jedna urbana cjelina, jedinstvene fizionomije i mudrosti, višeslojne društvene strukture, gospodar-skog uzleta i nezamislivog bogatstva u kreiranju životnog okvira svojih stanovnika.

image
Ivan Standl
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 10:56