Slijepčević: ‘Ne mislim da je Hrvatska skrenula u desno nego vladajuća stranka‘

Hrvatski filmski redatelj Nebojša Slijepčević kazao je u HRT-ovoj emisiji ‘Nedjeljom u dva‘ da mu nije teško davati intervjue, jer govori o hrvatskom filmu i to je dobro, piše HRT.

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je hrvatskog redatelja na Pantovčaku, kako bi mu čestitao na velikom uspjehu. No Slijepčević je došao na prijem bez kravate.

- Kod predsjednika su me pustili bez kravate, pa sam to i iskoristio, poručio je.

Slijepčević je naglasio kako je ponio laptop na Pantovčak, ali ga je osiguranje uzelo. Rekao je za to predsjedniku, pa su riješili problem.

- Spojili smo laptop na njegov televizor, zajedno smo gledali film. Ali nije bilo zanimljivih komentara, dodao je.

Dvije Oscar kampanje

Vlada Republike Hrvatske odlučila je dati Slijepčeviću i njegovoj ekipi nagradu od 50.000 eura za uspjeh koji je ostvario u Cannesu. Slijepčević je istaknuo kako ta nagrada ne ide samo njemu već cijeloj ekipi, te da ih je iznenadila.

- Kako ćemo je upotrijebiti, nismo još razgovarali. Samo kratko, jer je svatko na svojoj strani. Postoji želja da dio doniramo, ali i tome ne bi sada javno govorio. Film će imati i nekih troškova u budućnosti. Nas čekaju dvije Oscar kampanje, jedna je za europski Oscar, a jedna za američki. A za to nemamo baš neki izvor financiranja. Vjerojatno ćemo dio iskoristiti za tu svrhu, rekao je.

Mala kinematografija, dobri filmovi

Slijepčević je poručio da mu je drago da se piše o hrvatskom filmu. Pozvao je ljude da gledaju hrvatski film, jer je to hrvatsko nacionalno blago.

Hrvatski film, istaknuo je Slijepčević, u svjetskim je okvirima, izrazilo mala kinematografija.

- Mi smo sretni ako godišnje proizvedemo osam dugometražnih igranih filmova. Usporedbe radi, jedna Srbija proizvede duplo, dakle, 16. Njemačka 150, Francuska oko 250. - Sada imamo Ankovićev film "Proslava", koji je u glavnoj konkurenciji u Karlovim Varima, to je ogroman uspjeh, kazao je.

Slijepčević je rekao kako Hrvatska ipak ima dobre filmove.

U Hrvatskoj se teško financira hrvatski film. Slijepčević je istaknuo kako treba tražiti strane koprodukcije, stoga se hrvatski film okreće na inozemno tržište.

Prijepori oko filma

Za film ‘Čovjek koji nije mogao šutjeti‘ dobar dio Hrvata smatra da je doživio veliki uspjeh, osvojivši Zlatnu palmu.

No, postoje prijepori.

Radnja filma ‘Čovjek koji nije mogao šutjeti‘ zbiva se 27. veljače 1993. godine, na maloj stanici u Štrpcima u Bosni i Hercegovini. Putnički vlak na liniji Beograd-Bar zaustavljaju paravojne snage u akciji etničkog čišćenja. Dok odvode nevine civile, samo jedan od pet stotina putnika usuđuje im se suprotstaviti. To je istinita priča o čovjeku koji nije mogao šutjeti.

- Postoje pretpostavke o čemu je taj film, stoga ne želim to uopće komentirati, dodao je Slijepčević.

Priča koja ga je inspirirala dogodila se 1993. No, Slijepčević je rekao glumcima, da glume dilemu, koja se zbiva danas.

- Kako reagirati kada svjedočite nekom nasilju, možemo prešutjeti, ali kako nastaviti život s time, poručio je.

Slijepčević je naglasio kako ne vjeruje da će doći do promjene što se tiče financiranja hrvatskih filmova, jer se promijenila vlast u Hrvatskoj, odnosno što Domovinski pokret participira u vlasti.

Komentirao je i rad HAVC-a. Dodao je da je razgovarao s ljudima i s lijevog, ali i desnog političkog spektra i svi oni smatraju da je HAVC vrijedna institucija, jer je maknuo politiku što se tiče odlučivanja o financiranju.

Skrenuli su udesno

- Ne mislim da je Hrvatska zaokrenula u desno, već da je vladajuća stranka skrenula u desno. No, to se događa i u Europi. Ne mislim da je Hrvatska desno orijentirana, već je možda samo malo konzervativnija, stoga ne vjerujem da će doći do nekih promjena, poručio je.

Zlatna palma je prestižna filmska nagrada. Hrvatska nema puno filmova, koji su se natjecali za Zlatnu palmu. Kako uopće ući u konkurenciju?

Slijepčević je istaknuo je teško doći u konkurenciju.

- To je sistem kako se biraju filmovi. Imate rok, ove godine je bio 1. ožujka kada se morao prijaviti gotov film. Za kratke filmove je limit da traju 15 minuta, ne dulje. Ove godine prijavilo se oko 4200 filmova. Postoji grupa od 12 ljudi, koji u mjesec dana moraju te filmove i pogledati. Svatko od njih je filmski stručnjak i pogledao je tisuću filmova. I onda oni predlažu sto najboljih filmova, pa suze konkurenciju na tridesetak. I onda glavna osoba od tih tridesetak izabere njih 11. Mislim da je najteže to, ući u tih 11. A kasnije šanse samo rastu, rekao je.