Biografski dokumentarac "Dvostruko kolonizirani" koji potpisuje danska redateljica Lin Allune pokušava kroz životnu priču Aaju Peter ispripovijedati što kolonijalizam i postkolonijalne politike čine ljudima, kakve tragove ostavljaju na generacijama njihovih potomaka, kako to ostaje transgeneracijska trauma čak i onda kad stvari krenu u boljem smjeru. Film će biti prikazan na ovogodišnjem festivalu Cinehill.
Aaju Peter odvjetnica je s Grenlanda, na licu i rukama nosi upečatljive inuitske tetovaže, simboliziraju njezin identitet Inuitkinje.
Njezina tragična životna priča dobrim je dijelom posljedica danske kolonizacije, pokušaja da joj se taj identitet nasilno uzme.
Film je sniman sedam godina, prati privatni život i aktivističku borbu Aaju Peter.
Danski govori, ali dijelom ga je, možda i podsvjesno, zaboravila, treba joj vrijeme da ga obnovi, ima emocionalni otpor, to je jezik koji u njoj izaziva ljutnju. Čak i odlasci u Dansku, koji su dio njezine aktivističke borbe, u početku u njoj uglavnom bude loša sjećanja.
Jer najbolje učenike s Grenlanda danske su vlasti u doba njezina djetinjstva, 1960-ih, ali i puno dulje, slale na školovanje u Dansku, u pokušaju da "od njih naprave Dance".
Diskriminacija i izolacija
Aaju Peter od kuće je otišla kao djevojčica, s jedanaest godina, adolescentske formativne godine provela je odvojena od obitelji i na Grenland se vratila tek s osamnaest.
Roditelji su odlazak kćeri vidjeli kao njezinu životnu šansu, priliku da dobije dobro obrazovanje, dok ona odrasta kao usamljeno, neprihvaćeno dijete koje se u Danskoj seli od obitelji do obitelji.
U školi je ne zaobilaze diskriminacija i izolacija jer mnogi su Danci Inuite doživljavali kao "divljake", pripadnike neke njima koliko strane toliko i inferiorne kulture.
No ni povratak na Grenland za Aaju nije povratak kući, nametnuta joj asimilacija učinila je da je dijelom za tih godina i načina kako je živjela zaboravila materinji jezik, žrtva je politike koja je inuitsku djecu ciljano i brutalno iskorjenjivala iz kulture u kojoj su rođeni. U Danskoj je bila strankinja, a ni na Grenlandu se više ne uklapa u društvo. Diskriminaciju sad osjeća i među svojima.
Kad shvati da i na krajnjem sjeveroistoku Kanade žive Inuiti, seli se tamo, ondje gradi dom, pokušava zaliječiti traume.
Kao odvjetnica, Aaju Peter bori se za prava autohtonih, starosjedilačkih naroda ne samo na Grenlandu nego širom svijeta. Od 1953. Grenland ima dvoje parlamentarnih zastupnika u danskom parlamentu u Kopenhagenu.
O Grenlandu će na festivalu Cinehill u Gorskom kotaru govoriti i grenlandska zastupnica u danskom parlamentu, Inuitkinja Aaja Chemnitz.
Grenland je bio pod norveškom upravom od 11. do 19. stoljeća, kad je vlast predana Dancima. Od 1979. ima autonomni status, a od 2009. danske vlasti nadležne su jedino za pitanja vanjske politike, sigurnosti te financijske politike. O ostalom odlučuje grenlandski parlament koji djeluje u glavnom gradu, Nuuku.
Za razliku od ostalih nordijskih naroda, Šveđana, Norvežana i Finaca koji su djecu Saamija prisilno odvodili u udaljene internate napravljene isključivo za saamsku djecu te su ih odvajanjem od roditelja stavljali isključivo u ruke institucija, Danci nisu imali za Inuite posebno formirane internate, nego su grenlandsku djecu koju su odveli iz roditeljskog doma udomljavali po danskim obiteljima. Metoda je nešto drugačija, ali i dalje brutalna i usmjerena na isti cilj - poručiti tim mladim ljudima da se vlastite kulture trebaju sramiti i asimilirati ih. Većina inuitske djece po Danskoj je išla od obitelji do obitelji, prolazeći težak put.
Boreći se za prava Inuita, Aaju Peter u svojim pedesetima uči drugačije graditi i svoje privatne odnose, zauzeti se za sebe samu.
Film prati i kako odlučuje izaći iz veze u kojoj je bila izložena fizičkom i psihičkom nasilju. To što je dugo pristajala biti u "ljubavnom" odnosu u kojem je submisivna žrtva dijelom tumači kolonijalnom prošlošću Inuita, činjenicom da pripada narodu koji suverenitet nema ni danas.
Lov na tuljane
Među Inuitima je visoka stopa nezaposlenosti i samoubojstva.
Snaga je, misli, u povezivanju domorodačkih naroda širom svijeta jer to je njihova zajednička borba, dijele vrlo slične probleme.
Upozorava da Danci i danas Inuite i Grenland zamišljaju kao ruralan kraj, misle da se ondje živi kako se živjelo prije tri stotine godina.
Krajnje je kolonijalno zamišljati da se ostatak svijeta mijenja i razvija, a domorodački narodi žive neki u vremenu zaustavljen, tradicionalni život. Jer i oni većinom žele biti dio modernog svijeta, ali onako kako sami izaberu, a ne na neki njima nametnut, kolonijalni način.
Dok kampanja protiv lova na tuljane postaje sve glasnija, Aaju Peter podsjeća da Inuiti ovise o tom lovu jer ekonomski gotovo da ništa drugo i nemaju.
"Što hoćete od nas: da budemo samodostatni i živimo tradicionalnim životom ili želite da budemo dio modernog tržišta?" pita.
U konačnici je Europska unija, u kojoj je lov na tuljane zabranjen, iz te zabrane izuzela Inuite.
Na Grenlandu postoji lokalni pokret za nezavisnost, ali teško da ekonomski mogu opstati sami.
Film se ne bavi današnjim formalnim političkim statusom Grenlanda u odnosu na Dansku, ne donosi ni puno od konteksta novije povijesti, više je portret suvremene Inuitkinje koja prkosi kolonijalnoj predodžbi inuitske žene iz prošlosti. Upečatljiva je, među ostalima, scena kako Peter zaneseno pleše u hotelskoj sobi uz koncertnu izvedbu pjesme "Proud Mary" Tine Turner, koja svira na njezinu prijenosnom računalu.
Grenland, koji je pažnju globalne javnosti pobudio kad je Trump počeo otvoreno govoriti da ga želi pripojiti Americi, što je doduše spominjao već i na početku svog prvog mandata, 37 je puta veći od površine Hrvatske i ima oko 60.000 stanovnika.
Od veljače 2026. ondje je konzulat otvorila kanadska vlast, oni podupiru danske interese.
Arktiku ne idu na ruku ni političke aspiracije velikih i moćnih ni klimatske promjene koje se ondje osjećaju dramatično - zagrijava se četiri puta brže od ostatka planeta.
Aaju Peter malenoj unuci objašnjava da su Inuiti, makar ih zovu ljudima leda, zapravo - ljudi sunca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....