PLENKOVIĆEVA SUĆUT OBITELJI ŽELJKA SENEČIĆA 'Hrvatska je kultura ostala siromašnija za jednu od karijatida domaćeg filma, kazališta i slikarstva'

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković uputio je sućut obitelji Željka Senečića, istaknutog hrvatskog filmskog i kazališnog redatelja, scenografa, slikara, scenarista i pisca, koji je u utorak umro u Zagrebu, u 85. godini.

„Poštovana obitelji, s tugom sam primio vijest o smrti gospodina Željka Senečića. Odlaskom Željka Senečića hrvatska je kultura ostala siromašnija za jednu od karijatida domaćeg filma, kazališta i slikarstva, za jedan iznimni talent renesansne širine.

Njegova je kreativna snaga punih šest desetljeća oplemenjivala našu kulturnu sredinu, i to vrsnim ostvarenjima koje je postigao kao filmski i kazališni redatelj, ali i cijenjen slikar, scenarist i pisac. Potpisao je impozantnih 400 filmskih scenografija, od kultne „Breze“ i „Tko pjeva zlo ne misli“ do „Limenog bubnja“, nagrađenog Oscarom", naveo je premijer u brzojavu sućuti.

Istaknuo je kako je Senečić svoj autorski trag ostavio u ključnim filmovima hrvatske kinematografije i surađivao s najvećim redateljskim imenima, poput Veljka Bulajića i Krste Papića.

"Bogatstvo njegova stvaralaštva, talent i nepresušna energija ogledaju se u brojnim autorskim djelima koja su prepoznata i na međunarodnoj sceni te okrunjena mnogim priznanjima i nagradama. Neizmjerno smo mu zahvalni na svemu što je učinio za hrvatsku filmsku, kazališnu i likovnu umjetnost.

U ovim teškim trenutcima za Vašu obitelj primite izraze iskrene sućuti i dubokog poštovanja u ime Vlade Republike Hrvatske i osobno“, stoji u brzojavu sućuti premijera Plenkovića, izvijestili su iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Željko Senečić, istaknuti hrvatski filmski i kazališni redatelj, scenograf, slikar, scenarist, dizajner interijera i pisac umro je 2. siječnja u Zagrebu u 85. godini, objavio je ranije danas tjednik Nacional, čiji je Senečić bio kolumnist.

Senečić se rodio 1933. u Zagrebu. Slikarstvo je diplomirao 1956. na Akademiji likovnih umjetnosti, a 1960. diplomirao je scenografiju na Kazališnoj akademiji.

Prvu izložbu realizirao je s Julijem Kniferom u salonu Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH) u Zagrebu, a od 1957. izlagao je na brojnim izložbama ULUH-a u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu, i jedan je od osnivača Galerije Josip Račić u Zagrebu (1976).

Od 1963. djelovao je kao filmski scenograf, jedan od najistaknutijih u Hrvatskoj. Autor je dvjestotinjak scenografija za igrane i dokumentarne filmove, niz emisija te tridesetak serija.

Od 1965. Senečić radi i kazališne scenografije za kazališta diljem Hrvatske, od Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Rijeke, Splitskog ljeta i Dubrovačkih ljetnih igara.

U žanru dokumentarnih i kratkih filmova od 1969. godine radio je na 30-tak filmova. Posegnu skupinu čine njegovi filmovi posvećeni umjetnicima, naročito likovnim umjetnicima - Julije Knifer, Dušan Džamonja, Josip Vaništa, Josip Račić.

Režirao je cjelovečernje filmove "Pont Neuf" (1997), "Zavaravanje" (1998.), prikazan na Berlinskom filmskom festivalu i Filmskom festivalu u Ženevi, "Dubrovački suton" (1999.), u užoj selekciji Festivala svjetskog filma u Munchenu te "Crveno i Crno" (2005).

Posljednja kazališna predstava koju je režirao i postavio u vlastitoj produkciji bili su "Gospoda Glembajevi".

Godine 1996. Željko Senečić je dobio Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo za filmsku umjetnost, a 2015. nagradu Zlatni Oktavijan za životno djelo za scenografiju u hrvatskoj kinematografiji.