Koncem sedamdestih i početkom osamdesetih agencija FBI uložila je nekoliko godina i enormni iznos novca u operaciju ABSCAM kojoj je cilj bio razotkrivanje korupcije u visokoj politici. U lokalne političke krugove države New Jersey FBI je ubacio lažnog arapskog šeika koji je nudio kovčege novca političarima da mu riješe građevinske dozvole, javne natječaje, kontakte s mafijom, pa čak i državljanstvo. Posljedica operacija bila je masovno razobličenje visoke politike: osim guvernera New Jerseyja, uhićeno je i šest senatora i jedan kongresmen.
Repovi kontroverze
Ipak, operacija ABSCAM ostavila je za sobom repove kontroverzi. Te kontroverze počinjale su već od politički uvredljivog imena (Abscam je bila kratica od Arab Scam - arapska smicalica). Mnogi su držali dvojbenom FBI-jevu “stinger” operaciju u kojoj su pouzdanici praktički vukli za rukav ljude i nudili im mito. Najveću kontroverzu - međutim - pobuđivala je činjenica što je FBI-jev pouzdanik u operaciji ABSCAM bio jedan njujorški prevarant, trgovac falsifikatima i ukradenom robom koji je suradnjom izbjegao zatvor.
Priča o slučaju ABSCAM privukla je holivudskog scenarista Erica W. Singera koji je o ABSCAM skandalu sačinio brižljivi, rekonstrukcijski scenarij. Scenarij se dugo kuhao u holivudskim ladicama. Naposljetku, dopao je u ruke Davidu O. Russellu koji je s njim načinio dva rizična manevra: istinitu priču pretvorio je iz “factiona” u “fiction”, a priču o detektivskoj operaciji iz proceduralnog trilera u komediju. Rezultat tog rizika sada ima deset nominacija za Oscara, tri osvojena Zlatna globusa i čitavu malu stalažu osvojenih nagrada za glumu.
Redatelju Davidu O. Russellu “Američki varalice” nisu prvi film u kojem se poigrava uvriježenim holivudskim žanrovskim ladicama. Njujorčanin rođen 1958., Russell je karijeru počeo kao tipični “indie-wood” režiser koji je na rubu studijskih tvrtki-kćeri i velikih nezavisnih etiketa proizvodio komedije s “kul” odmakom.
Poigravanje ladicama
U vrijeme kad je irački rat bio na vrhuncu, Russell se i iračkim ratom bavio - ali kroz komediju (“Tri kralja”). Boksački film pretvorio je u trpku socijalnu dramu (“Fighter”), a romantičnu komediju u trpki obiteljski film pun čudaka (“U dobru i u zlu”). Russellova specijalnost su obitelji iz pakla, ansambl-drame s hrpom ekscentričnih likova koji jedni drugima piju krv na slamku. Nije stoga čudo što je stekao reputaciju režisera glumaca: jedini je režiser kojem su dvije godine za redom četvero glavnih glumaca nominirani za Oscara.
I “Američki varalice” su slični: ansambl film prekrcan ekscentricima koji se kreće kroz poznati žanr na neočekivan način. Ako smo od “Casina” do “Carstva poroka” navikli da je svijet kocke i organiziranog kriminala dizajniran zamamno, “American Hustle” u startu vam daje do znanja da tu neće biti robe za lifestyle podlistke. U prvoj sceni filma tako vidimo glavnog junaka Rosenfelda ( Christan Bale), debelog ćelavca krajnje neprivlačnog izgleda kako namješta tupe. Ta prva scena diktira cijeli stilski ton filma.
Mala ‘afera Forex’
“American Hustle” nema ništa od retro-šika sedamdesetih: naprotiv - to je film nepojmljive ružnoće u kojem gledate ružne ljude, ružnu odjeću, ružne draperije, a sve izgleda neglamurozno i odbojno kao neki film o DDR-u.
Singer i Russell vješto su zaključili kako je najbolji ključ za film o ABSCAM - u priča o Rosenfeldu (u stvarnom životu zvao se Weintraub), sinu bruklinskog židovskog staklara, kamataru i prevarantu koji je zajedno s engleskom ljubavnicom ( Amy Adams) vodio svoju malu “aferu Forex”. Zbog suradnje s FBI-jem ljubavnicima će biti posušena kazna, no ono što je isprva izgledalo kao bezazlena doušnička suradnja uskoro se pretvara u nešto puno veće. Od sitnih smutljivaca operacija prelazi na lokalne, pa na nacionalne političare, pa na kockarsku mafiju, a Rosenfeld - koji ipak nije glup - postupno shvaća da ni par godina zatvora ne bi bili loši prema izgledima da mu mafija skine glavu. Kad na koncu dospije do toga da podvaljuje lažnog šeika consigliereu Meyera Lanskog (sjajni Robert De Niro u samo trima scenama), glavni junak već se pripravan oprostiti od života. No, izvuče se tako što nasamari i one u čije je ime trebao varati.
Sjajni Renner
Na početku filma, Russell se ograđuje od izvornih zbivanja tako što film otpočinje natpisom “neki od ovih događaja su se zbilja dogodili”. Russell je promijenio imena izvornih likova, što mu je omogućilo slobodu da razvije dva najzanimljivija odnosa u filmu. Prvi od njih je onaj s guvernerom New Jerseyja Pollitom (sjajni Jeremy Renner) kojeg Russell od mutnog korupcionaša pretvara u pučkog tribuna, dobronamjernog plebejca koji radi za malog čovjeka, ali mu ruka poleti kad mu pod stolić tutnu kovčežić s mitom. Najveću promjenu Russell je unio kroz lik Rosenfeldove žene ( Jennifer Lawrence). Kod Russella, ona postaje stvarni generator kaosa u filmu. Potpuno djetinjasta, neodgovorna, kapriciozna i razumljivo ljubomorna (muž je vara s lažnom “Engleskinjom”), ona u film unosi crtu iracionalne ekscentričnosti koja je često pogonsko gorivo Russellovih filmova. Razboriti ljudi koji nevoljko shvaćaju da svijet oko njih ide po iracionalnim putanjama i da ga kroje potpuni luđaci: to je provodna crta Russellovih filmova.
Osobno, u diobi ovogodišnjih Oscara radije bih kipić dao “Gravitaciji”, jer je to prijelomni film koji je prvi put s 3D napravio nešto zbilja zanimljivo. No, “Američki varalice” su zbilja vrlo dobar film koji u Hollywood unosi nešto od načina razmišljanja dobre suvremene televizije: dakle, baviti se uvriježenim žanrovima, ali ne na uvriježen način.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....