Novinarka iz ‘Provjerenog‘: ‘Situacija u Gospiću sve pokazuje, kao da smo se kolektivno onesvijestili‘

Nakon čak 12 godina provedenih na RTL-u, novinarka Ana Trcol u kolovozu ove godine pridružila se timu Nove TV. Točnije, prešla je u emisiju ‘Provjereno‘, čiji je format istraživačkog magazina bio presudan u njezinoj odluci da nakon toliko dugo vremena promijeni svoju profesionalnu adresu.

- Redakcija mi je zanimljiva i kolege su me zaista lijepo prihvatili. Što se tiče toga koliko sam se uklopila, možda bi na to pitanje ipak najbolje mogli odgovoriti oni. Zasad se nemamo previše prilike družiti jer se često mimoilazimo. Dok jedni odlaze na teren, drugi se vraćaju, pa se rijetko svi nađemo na jednom mjestu. Dio redakcije je na rodiljnom dopustu i bolovanju, pa sam se s nekima samo upoznala. Tako da još nisam imala priliku sa svima provesti dovoljno vremena izvan samih radnih obveza, ali u redakciji je atmosfera ugodna - govori ova Riječanka koja je jedan dio svoje karijere provela u RTL-ovu nažalost ugašenom magazinu ‘Potraga‘, pandanu ‘Provjerenog‘. Takvih emisija na našem je televizijskom nebu upravo najmanje. Tu je još i HTV-ov sjajni ‘Labirint‘ i sva priča tu manje-više završava.

- To je otprilike bio jedini razlog zbog kojeg sam se odlučila na promjenu. Mislim da je velika šteta za novinarstvo što na televizijama nema više ovakvih formata. Općenito, ne samo na televizijama nego i u drugim medijima, novinarstvo se ne bi nikada smjelo tretirati kao roba, komodificirati i na taj način degradirati. Zahtjevi za ‘produkcijom sadržaja‘ i brzinom njegove objave sve su veći, zbog čega se novinarima sve teže posvetiti temi onoliko koliko ona zaslužuje. Divim se kolegama kojima to uspijeva - ističe Trcol složivši se da postoji određena doza neizvjesnosti kada promijeniš radno okruženje. To je, nastavlja, sasvim normalno i ne treba od toga raditi veću stvar nego što jest.

- Ipak, možda ovo ne bih govorila da u redakciji nemamo našu producenticu Martinu Pandžu Brnić, čije vještine, snalažljivost i smirenost kada je riječ o tehničkoj strani posla uvelike olakšavaju taj prijelaz - otkriva Trcol.

Njezina područja su obično pitanja okoliša, klimatskih promjena i ljudskih prava, a dobitnica je novinarske nagrade Velebitska degenija koju dodjeljuje Hrvatsko novinarsko društvo, za priču o podizanju razine mora i klimatskim promjenama. Zašto upravo te teme, ta područja? I osjeti li koliko je posljednjih godina porastao interes publike za upravo ta pitanja?

- Ponekad mi se čini da smo se kolektivno onesvijestili. Svijet u kojem živimo pun je ratova, huškanja i poziva na militarizaciju. Već tri godine uživo gledamo genocid nad Palestincima, urušava se međunarodni poredak, raste autoritarizam, a jača i ekstremna desnica koja radi na dokidanju ljudskih prava, ponajprije prava LGBTIQ+ osoba, izbjeglica i migranata. Na našim ulicama huligani pozivaju na zatiranje Židova, novinare koji o tome pišu napada koalicijski partner, a ništa od toga zapravo ne čudi uzmemo li u obzir koliko je povijesni revizionizam prisutan u javnom prostoru. Kada je riječ o okolišu, situacija u Gospiću najbolje pokazuje koliko se malo mari za njegovu zaštitu. Da, o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša danas se više razgovara, ali sve to uglavnom ostaje na deklarativnoj razini. Semantički ispražnjene riječi poput ‘održivo‘, ‘ekološko‘ i ‘zeleno‘ koriste se u službi marketinga i ‘greenwashinga‘, a fokus se stavlja na navike pojedinaca, ne i prakse velikih zagađivača i nedovoljno ambicioznih javnih politika - uzvraća.

Otkako se pridružila redakciji ‘Provjerenog‘, najviše je uživala u pripremi priloga o goranskim mirotvorcima, skupini lokalnih lidera, novinara, aktivista i građana koji su početkom 1990-ih uspjeli očuvati mir na području Gorskog kotara.

- Mudro i hrabro promišljali su kako spriječiti stradavanje lokalnog, višenacionalnog stanovništva, a da pritom svojim odlukama ne uđu u otvoreni sukob sa službenim politikama Zagreba i Beograda. Mirotvorstvo u ratnim okolnostima Valentina Otmačić istražila je u svojoj doktorskoj disertaciji, a potom je objavila i knjigu ‘Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih u lokalnim zajednicama Gorskog kotara i Tuzle‘. To su vrijedne lekcije kojima treba posvetiti dovoljno pažnje i iznova ih usvajati - navodi.

Trcol je studirala kulturalne studije na Filozofskom fakultetu u Rijeci te novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Ne može, kaže, odrediti u kojem joj se razdoblju rodila želja za novinarstvom.

- Iz današnje perspektive čini mi se da je bila prisutna oduvijek, iako vjerojatno nije bilo baš tako. Televizija mi se dogodila sasvim slučajno. Trebao mi je studentski posao, kolega s fakulteta rekao mi je da na RTL-u traže studente i to je za mene bilo to.