MITOLOŠKI JUNACI

Ne može se raditi spektakl o superjunacima i biti štedljiv

ZAGREB - Nije vam to kao kada idete na Zemlju! Bacite par munja i preplašite naivne ljude! - grmi jedan od likova filma “Thor” na svoje bližnje, također obdarene božanskim moćima. Zbilja, kada se zarate Asgard i Jotunheim, dva neprijateljska entiteta u svemiru, sve bi moglo otići k vragu. A Zemlja? Tamo bogovi odlaze da si priušte malo zabave.

To je ujedno i najduhovitija replika u prvoj visokobudžetnoj ekranizaciji istoimenog Marvelova stripa, koji nas je 70-ih godina oduševljavao u neuglednim knjižicama krcatim pustolovinama najrazličitijih super junaka.

U granicama budžeta

Najveća je posebnost “Thora” što ga je režirao Kenneth Branagh , shakespearijanac koji je prije 15 godina adaptirao “Hamleta” kao četverosatni film, tako da ne bi izostavio niti jednu jedinu riječ iz glasovitog predloška. Ima li nečeg shakespearijanskog u njegovu “Thoru”? Ne baš, osim ukoliko dinastičke borbe u Asgardu, kojim vlada pravedni i moćni Odin, ne shvatimo kao odbljesak zapleta iz klasičnih kazališnih komada.

Da se Branaghu i prohtjelo kreativno vrludati, vjerojatno za time ne bi imao prilike, budući da Marvel Studios strogo bdije nad svojim produkcijama. Ovo im je četvrti film, nakon “Nevjerojatnog Hulka” i dva “Iron Mana”, i dosad nisu nijednom dozvolili ekscentrične istupe u kakve se upustio Ang Lee u Universalovom “Hulku”.

Njihov je koncept produkcija blještavih spektakala za multiplekse, ali uvijek u granicama predviđenog budžeta. Kada se, recimo, Thor sukobljava sa zastrašujućim Razaračem na Zemlji, dvoboj se odigrava u provincijskom gradiću negdje u Novom Meksiku, a kolateralne žrtve su par jeftinih nastambi i nekoliko automobila. “Thor”, naime, nema budžet “Transformera”, pa da se Los Angeles ili New York potresu do temelja.

Također, mitološki Asgard i Jotunheim, dočarani su uz pomoć kompjutora, doimaju se slikovito, ali ne pretjerano fascinantno: u njihovu dizajnu zasigurno nisu sudjelovali umjetnici poput H. R. Gigera, Moebiusa ili Syda Meada koji su na prijelazu sedamdesetih u osamdesete oplemenili “Aliena” i “Blade Runnera”.

Marvelovci su trijezno procijenili da za nečim takvim nema potrebe. Ionako se najvažniji dijelovi filma odigravaju na Zemlji, gdje naslovni junak, lišen božanskih moći, izgleda poput nabildanog momka koji ne izlazi iz teretane, što je pak vrelo posve solidnih komičnih efekata. Kao i u oba “Iron Mana”, dobitna kombinacija je spoj uzbuđenja, fantastike i humora.

Unosan biznis

No dok je u spomenuta dva filma to dosta lako ostvareno, jer su u njima protagonisti obični ljudi koje neobični izumi pretvaraju u nešto posebno, prisutnost bogova traži i ponešto nadahnutog patosa, kojeg u “Thoru” baš i nema: prije će biti da se upuštamo u nešto kompliciraniju videoigru, u kojoj je najvažnije stići do završnice. Možda ne treba tražiti previše od kompanije za čije se stripove u prošlom mileniju Hollywood jedva zanimao.

DC Comics su tada bili vladari scene zahvaljujući brojnim nastavcima “Supermana” i “Batmana”, no kada je Fox posegnuo za “X-Menima”, a Sony za “Spider-Manom”, odnos snaga bitno se promijenio. Jagma za njegovim stripovima bila je tolika da je Marvel naposljetku osnovao vlastiti filmski odjel koji će kontrolirati te ekranizacije, a kako se čini tek su na početku unosnog biznisa.

Ukoliko ste ostali u kinu do kraja odjavne špice (to vam danas mora biti obaveza, jer luckasti filmaši znaju u tih nekoliko zadnjih minuta strpati itekako zgodne pošalice), mogli ste vidjeti da jedan od likova, dr. Erik Selvig ( Stellan Skarsgĺrd ), odjednom dobiva značaj koji nije imao u ovom filmu i koji će iskoristiti tek u nastavku.

U tom epilogu pojavljuje se i Nick Fury ( Samuel L. Jackson ), šef tajnovite organizacije S.H.I.E.L.D., koja okuplja takve tipove kao što je Thor. Furyjevi momci (i cure) imat će važnu ulogu u predstojećem Marvelovom blockbusteru “Osvetnici”.

Također, pažljivi gledatelji filma zasigurno su zapazili da se u dosta važnoj sceni pojavljuje nepotpisani Jeremy Renner u ulozi snajperista koji oklijeva pucati na Thora: poklonici Marvelovih stripova znaju da je to Hawkeye (Oko Sokolovo), jedan od super junaka koji zapaženo figurira u “Osvetnicima”.

Obavezan nastavak

Marvel Studios svoje filmove uopće ne smatraju završenim proizvodima nego jedinicom koja se nadovezuje na prethodnika i iza koje slijedi obavezni nastavak.

U “Osvetnicima” će se tako okupiti Iron Man, Black Widow, Hawkeye, Thor, ali i Kapetan Amerika, koji ovog ljeta dobiva vlastiti film s Chrisom Evansom u glavnoj ulozi. U pripremi su i “Iron Man 3”, “Thor 2”, “Black Widow”, “Hawkeye” te još ponešto.

Uskoro novi X-Men, Batman, Superman...

Ne precjenjuju li Marvelovci potencijal filmskog tržišta super junacima?

Ovog ljeta, naime, Fox predstavlja novi izdanak serijala “X-Men” podnaslovljen “Prva klasa”, iz letargije se trgnuo i DC Comics, jer Warner Bros. ekranizira njegov strip “Green Lantern”, a za narednu godinu najavljeni su novi nastavci “Batmana” i “Supermana”.

Doda li se tome i novi Sonyjev “Spider-Man”, čini se da ljeti nećemo ništa drugo gledati do filmova o super junacima.

U takvoj situaciji Marvelova štedljivost i ziheraštvo možda nisu osobite vrline: obilje sličnih tema zamorit će gledatelje, koji će početi birati najzanimljivije i najinventivnije predstavnike tog pod žanra. “Iron Man” je to bio, ali “Thor” nije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 07:49