Projekcijom prvog programa kratkometražnih filmova u konkurenciji u zagrebačkom SC-u u ponedjeljak službeno počinje 34. Animafest, svjetski festival animiranog filma i po međunarodnoj važnosti najznačajniji filmski festival koji se odvija u Hrvatskoj. Od ponedjeljka do subote, Animafest po tradiciji donosi dugometražnu i kratkometražnu animiranu konkurenciju, natjecanje studentskih i dječjih filmova te - također tradicionalno - svu silu pobočnih programa, predavanja i retrospektiva.
Kratkometražni natjecateljski program po tradiciji je srce Animafesta, pa je i ove godine direkcija kratkim filmovima posvetila glavno festivalsko kino u SC-u. Kratka konkurencija ove godina ima 35 filmova iz 23 zemlje, među kojima sedam svjetskih premijera. Među njima pažnju skreće film "27" Flore Anne Bude koji je 2023. osvojio Zlatnu palmu u Cannesu - dakle, istu nagradu kao ove godine "Čovjek koji nije mogao šutjeti". Film se bavi izlascima i seksualnim fantazijama 27-godišnjakinje koja je još zaglavila u životu kod roditelja. Tu je i pobjednik festivala u kanadskoj Ottawi "Bijedno čudo" Francuza Rya Orikase, film inspiriran radom grafičara i slikara Henrija Michauxa. U Ottawi je nagrađen i film "Obiteljski albumi" Moïe Jobin-Paré - priča o obiteljskim memorijama izvedena simuliranom found footage tehnikom. U konkurenciji je i stari zagrebački znanac, rekorder među Animafestovim laureatima Švicarac Georges Schwizgebel, i to s filmom "Od jedne slike… do druge" u kojem usporedno suprotstavlja dva klasična slikarska djela - "Olimpiju" Édouarda Maneta (1863.) i "Bijelo i crno" (1913.) Félixa Vallottona. Tu su i dva pobjednika prethodnih Animafesta: Korejka Yumi Joung, laureatkinja iz 2014., tu je s filmom "Krug", a pobjednica iz 2022. ("Smetlar"), Portugalka Laura Gonçalves, vraća se na festival svjetskom premijerom filma "Percebes" nastalog u suradnji s Alexandrom Ramires ("Veza", Animafest 2020.). "Percebes" naslov nosi po svojem glavnom motivu: izgledom začudnoj vrsti atlantskih jestivih školjkaša.
U kratkometražnoj su konkurenciji i dva hrvatska naslova. "Leptir" je novi film animatorice Sunčane Brkulj čiji su filmovi dosad bili prikazivani u studentskim konkurencijama Zagreba i Annecya. "Žarko, razmazit ćeš dite!" novi je kratki film višestruko nagrađivanih splitskih autora braće Milivoja i Veljka Popovića. Film je nastao prema motivima silno popularne omladinske knjige "U malu je uša đava" Tisje Kljaković Braić, tako da nema sumnje da će film po bestseleru biti i jedna od najvećih atrakcija festivala.
Dugometražni glavni program ove se godina doima brojčano skroman: samo šest naslova. No, dio njih stiže u Zagreb s ozbiljnim referencama. "Linda želi pile!" Francuza Sebastiena Laudenbacha i Chiare Malte pobjednik je Annecyja, a opisuju ga kao zabavni i anarhični dječji film živopisnih karaktera. "Adam se polako mijenja" kanadski je coming of age film kojim je redatelj Joël Vaudreuil pobijedio na A-festivalu u Ottawi. Riječ je o filmu koji humorom i vizualno uspoređuju s Beavisom i Buttheadom, a pripovijeda o tinejdžeru čije se tijelo mijenja u skladu sa zlonamjernim komentarima rodbine i vršnjaka. "Feniks: Sjećanje na cvijet" temelji se na priči iz nedovršenog ciklusa mangi legendarnog Osamua Tezuke. Redatelju Shojiru Nishimiju to je drugi film, a u filmografiji mu je i rad na anime klasiku "Akira". "Pelikan plava" Lászla Csákija prvi je animirani dokumentarac u mađarskoj kinematografiji. To je film po istinitoj priči o grupi mladih koji ranih 90-ih krivotvore željezničke karte, a kroz tu povijesnu anegdotu film tematizira otvaranje granica i čežnju za putovanjem nakon pada komunizma u Mađarskoj. "Široko i Kraljevstvo vjetrova" francusko-belgijski je film Benoîta Chieuxa, bajkovita fantazija koja je u Annecyju dobila nagradu publike. "Sultanin san" Isabel Herguere inspiriran je, pak, posve nepoznatim, ali i fascinantnim romanom indijsko-bengalske prozaistice i aktivistice Begum Rokeye Hossain. Ona je još 1905. u svom djelu zamislila feminističku, tehnološki naprednu utopiju Ladyland u kojoj vlada inverzna rodna segregacija: muškarci su zatvoreni u kuće, a žene vladaju svijetom na temeljima znanosti, obrazovanja i zdravog razuma.
Što se popratnih programa tiče, ima tu štošta. Tu je retrospektiva jednog od nepoderivih miljenika zagrebačke publike, irsko-engleskog animatora Phila Mulloya (1948.) koji će u Galeriji Kranjčar imati i popratnu izložbu. Tu je retrospektiva posvećena humoru i animaciji, te retrospektiva češke animacije s tematskim programima posvećenim Janu Švankmajeru i Jiřiju Barti. Što se izložbi tiče, Animafest je u suradnji s novoutemeljenom kućom karikature Reisinger suorganizator i izložbe "Bordo i Oto u dijalogu" istaknutog pripadnike zagrebačke škole Borivoja Dovnikovića Borda.
Nedaće koje Zagreb u ovom trenutku ima s festivalskim kinima dobro su poznate. Stoga se i Animafest snalazi. Glavna dvorana festivala je Dvorana SC, dugometražni će program uglavnom igrati u Gorgoni (MSU), a projekcije su k tomu i u Kinoteci u Kordunskoj i Kinu MM. Festival traje do subote kad se zatvara dodjelom nagrada i projekcijama nagrađenih filmova.