Projekcijom filma "Ink" britanskog redatelja Dannyja Boylea danas na venecijanskom sprudu Lido počinje 83. venecijanska Mostra, novo izdanje najstarijeg filmskog festivala na svijetu. Ovogodišnja je Mostra - kao i obično - puna zvučnih zanimljivosti. U glavnom su programu novi filmovi Nannija Morettija, Wernera Herzoga, Martina McDonagha i Hirokazu Kore-ede, a u glavnom i popratnim programima nekoliko je zapaljivih dokumentaraca, uključujući "NAZA", dosad najsustavniji dokumentarni prikaz genocida u Gazi, te "Musk", biografski dokumentarac o Elonu Musku.
Venecijanska Mostra desetljećima je uživala staru slavu, ali nije mogla parirati moćnijem i utjecajnijem Cannesu. Posljednjih deset godina to se promijenilo. Smotra na laguni profitirala je od svog termina, točno na početku sezone nagrada, te od terminske bliskosti s Torontom, s kojim često dijeli filmove, a koji je postao standardna pretpremijerna platforma za oskarovske pretendente. K tomu, Veneciji je pomoglo to što je Cannes od sebe otjerao strimere, koji su se preselili s Azurne obale u Mletke. U posljednjem desetljeću mletački je program stoga bio podosta holivudiziran i netfliksiziran. No ove godine nije tako. Među 21 filmom u konkurenciji samo su tri američka i samo dva velikih strimera. Najviše filmova u konkurenciji imaju domaćini, Talijani - pet.
Film otvaranja "Ink" od onih je koji bi mogli podići najviše buke. Riječ je o dokudrami koja prati britansku medijsku scenu 70-ih i uspon Ruperta Murdocha, a glavne uloge igraju Jack O‘Connell i Guy Pearce. Medijima se bavi i film "Primetime" debitanta Lancea Oppenheima. Film u kojem glavnu ulogu igra Robert Pattinson bavi se istinitim realityjem s američke televizije ranih dvijetisućitih u kojem bi TV ekipa lažnom komunikacijom vabila pedofile u klopku. Irski dramatičar i komediograf Martina McDonagha ("Tri plakata izvan grada") u Veneciju stiže sa špijunskom komedijom "Wild Horse Nine" (Divlji konj devet), koja se zbiva u kontekstu državnog udara u Čileu 1973. U filmu operativce CIA-e glume John Malkovich, Sam Rockwell, Steve Buscemi i Tom Waits.
U glavnom se programu s novim filmovima pojavljuju i dvije redateljske legende. Klasik novog njemačkog filma 70-ih Werner Herzog predstavlja igrani film "Bucking Fastard", u kojem prvi put zajedno glume obje glumačke sestre Mara (Kate i Rooney). Nanni Moretti stiže na Mostru s filmom "Dogodit će se noćas" prema pripovijetkama izraelskog pisca Eshkola Neva. Moretti - koji se uoči snimanja filma oporavljao od srčanog udara - prvi put ne glumi u svom filmu.
Dva filma glavnog programa nesumnjivo će izazvati političke rasprave. Prvi od njih je dokumentarac "NAZA", koji su napravili izraelski istraživački dokumentaristi Yuval Abraham i Rachel Szor. Film istraživački secira izraelsku kampanju u Gazi, a naslov filma je akronim iz izraelskog vojnog žargona: on znači očekivani broj civila koji će vjerojatno poginuti tijekom izvođenja neke akcije u Gazi. Kontroverzu je pobudio i film "DAU" ruskog emigrantskog redatelja Ilje Kržanovskog. Riječ je o trosatnom filmu koji je sniman u Moskvi, Peterburgu i Harkivu od 2008. do 2011., a u međuvremenu je imao svoj predživot kao multimedijski galerijski i intermedijalni projekt. Kržanovski ga je sad u njemačkoj produkciji dovršio kao kino-film.
DAU se bavi četrdeset godina sovjetskih nuklearnih opita, a glavni je lik sovjetski fizičar Lev Landau. Uvrštavanje filma potaknulo je prigovore službenih ukrajinskih vlasti, koje su to smatrale kršenjem embarga. Film je, međutim, njemačka produkcija. U Rusiji je sniman prije 2022., a sam se Kržanovski - koji je godinama živio i radio u Kijevu - politički ponašao korektno. Osudio je odmah rusku agresiju na Ukrajinu, prebjegao u Berlin i dospio na listu tzv. stranih agenata. Stoga je mletački Biennale s dosta argumenata odbacio prigovore iz Kijeva.
Listu mogućih zapaljivih filmova zaokružuje i jedan izvan natjecateljskog programa. Riječ je o biografskom dokumentarcu o Elonu Musku "Musk", koji potpisuje Alex Gibney, slavni američki politički dokumentarist poznat po dokumentarcima o aferi Enron, Steveu Jobsu i Mihailu Hodorkovskom.
Hrvatska ove godine nema većinskih filmova u Veneciji. Nisu puno bolje prošle ni nama susjedne kinematografije. Jedini ex-YU naslov u mletačkim programima je debitantski redateljski film beogradske montažerke Jelene Maksimović "Do kraja dana", koji igra u popratnom programu Orizzonti. Taj je film i hrvatska koprodukcija. Film prati dvoje mladih vršnjaka koji se u kontekstu srbijanskih studentskih nemira nalaze na protivnim stranama: ona (Lena Trifunović) je studentska prosvjednica, a on (Andrija Krivokapić) je "ćaca". Okolnosti ih - međutim - povežu. Hrvatski koproducent filma su Dinaridi film i producentica Tena Gojić.
Venecijanski festival traje do 12. rujna, žirijem predsjeda holivudska glumica Maggie Gyllenhaal, a Zlatnog lava za karijeru dobit će glumci George Clooney i Ellen Burstyn.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....