Kultni film o masovnom preseljenju stanovnika iz kamenjara Dalmatinske zagore u plodnu slavonsku ravnicu...

Hrvatska kinoteka u suradnji s kinom Tuškanac i Studentskim centrom organizira tijekom prosinca u zagrebačkom MM centru retrospektivu filmova Portreti Veljko Bulajić, posvećenu jednom od najistaknutijih jugoslavenskih i hrvatskih filmskih redatelja.

Program filmova otvara 13. prosinca nagrađivani "Vlak bez voznog reda" (1959)., Bulajićevo debitantsko ostvarenje u dugometražnoj formi te prvi hrvatski film predstavljen u glavnoj konkurenciji festivala u Cannesu.

Film je inspiriranim neorealizmom tematizira masovno preseljenje stanovnika iz škrtog kamenjara Dalmatinske zagore u plodnu slavonsku ravnicu, a na Pulskom filmskom festivalu osvojio je nagrade za najbolji film, scenarij i sporednu mušku ulogu te nagradu žirija jugoslavenske filmske kritike i nagradu publike "Jelen".

Večer kasnije slijedi projekcija filma "Obećana zemlja" (1986), svojevrsnog nastavka "Vlaka bez voznog reda" inspiriranog "Rašomonom" i "Građaninom Kaneom" u kojem seljaci došljaci doživljavaju prva razočaranja idejama kolektivizacije. Glavne su uloge odigrali Velimir Bata Živojinović, Mirjana Karanović, Vjenceslav Kapural i Vanja Drach.

Za 20. prosinca najavljena je vizualno impresivna i emocionalno upečatljiva kronika "Skoplje ‘63" (1964) inspirirana događanjima nakon razornog potresa koji je pogodio makedonsku prijestolnicu.

U film je uvršten jedan od prvih snimljenih nastupa romske pjevačice Esme Redžepove, a među mnogim osvojenim priznanjima ističu se Grand Prix za najbolji dokumentarni film na venecijanskoj Mostri te nagrada UNESCO-a.

Kako se ističe u najavi, program je organiziran s obzirom na svevremenost priznatog opusa ponajviše posvećenog temi borbe individue za ostvarenje osobnog u društvu kojim vladaju zakoni kolektivnog,

"Bulajićevo stvaralaštvo danas je dio angažirane hrvatske filmske baštine, a upravo dokumentarističkim pristupom redatelj suvremenom gledatelju omogućuje rezoniranje s povijesno-političkim okolnostima njegove sredine, što na komparativnoj razini misli dovodi do zaključka kako kolektivni sukobi do danas ostaju nepromjenjivih uzroka i posljedice, dok je samo kontekst sklon varijacijama", dodaje se.