Kako je Rada s Kozare postala Dara iz Jasenovca: ‘Pojavio se taj ‘Lady Gaga‘ i uzeo moju temu!‘

Rada ili Dara? - pitanje je koje se zadnjih dana vrti u regiji oko, po mnogo čemu spornog i kontroverznog, filma Predraga Antonijevića "Dara iz Jasenovca". Prosječni i šablonski film "Dara iz Jasenovca" s traumatičnom temom stradavanja Srba u zločinačkoj NDH postao je državni propagandni projekt režima Aleksandra Vučića.

No, nisu u pitanju samo politički, povijesni i umjetnički dosezi, odnosno porazi, Antonijevićevog uratka - dobio je loše kritike u SAD-u (LA Times i Variety nakon što je kandidiran kao predstavnik Srbije za Oscara), a i povjesničari su naveli kako u filmu ima i mnogih povijesnih netočnosti i falsifikata čime šteti temi filma. Naime, na vrhuncu farse pukla je vijest da je scenarij "Dare iz Jasenovca" zapravo plagijat jednog drugog scenarija o istoj temi koji su, još 1986. godine, radili književnik Arsen Diklić i redatelj Lordan Zafranović.

Dogodio se pravi rašomon. Zafranović te još neki poput dramatičarke Biljane Srbljanović govore o začudnoj podudarnosti u sadržaju dviju radnji, dok je Antonijević podigao tužbu protiv Zafranovića tvrdeći da je njegov film "čist kao suza".

Zafranović angažirao odvjetnika

Kako god, čini se da tu nisu sasvim čista posla te da su tvorci "Dare" poprilično "opustošili" Diklićev scenarij i sinopsis za film pod radnim nazivom "Djeca Kozare", od čije realizacije, kako kaže sam Zafranović, nije odustao sve ove godine te ga priprema za realizaciju, i to u hrvatsko-srpskoj koprodukciji, a koji je Antonijević imao prilike vidjeti. Lordan Zafranović angažirao je odvjetnika u Srbiji, Vladimira Gajića (koji zastupa njega i nasljednike Arsena Diklića), kako bi se napravila ekspertiza dvaju scenarija te, nakon toga, podigla i tužba protiv Antonijevića te scenaristice filma Nataše Drakulić i to ne samo u Srbiji nego i u svim zemljama gdje se film prikazuje, odnosno bude prikazivao.

Naime, Zafranović je na TV Nova S kazao kako mu je "fascinantna podudarnost između scenarija Arsena Diklića i ostvarenja Predraga Antonijevića", te da ima sumnje da je Antonijević imao mogućnost uvida u Diklićev scenarij i sinopsis za film. I sam Antonijević priznaje da je vidio Diklićev i Zafranovićev scenarij ali, kako kaže, "taj sam scenarij pročitao tek pred kraj snimanja svog filma, kada sam bio u komisiji".

Naime, Antonijević je u jednom trenutku bio predsjednik komisije Filmskog centra Srbije koja je razmatrala i zahtjev za realizaciju Zafranovićevog filma "Djeca Kozare" ali je taj prijedlog bio odbijen. Lordan Zafranović je, u emisiji “U kontru sa Draganom Markovinom”, ponovio optužbe na račun režisera Antonijevića i scenaristice Nataše Drakulić.

Zafranović je kazao kako se sa scenarijem za "Djecu Kozare" još 2018. godine javio na natječaj Filmskog centra Srbije, a zbog neslaganja oko odbijanja njegovog filma tadašnji predsjednik komisije Žarko Dragojević podnio je ostavku. Kako kaže Zafranović, "drugi članovi Komisije bili su protiv da se film financira iz srpskog proračuna".

Sumnje u originalnost scenarija

- Zaustavljen sam brutalno na tim natječajima za financiranje projekta, a u svemu tome je sudjelovao i autor filma “Dara iz Jasenovca”, koji je odbio moje scenarije - kaže Zafranović koji se, pak, čudi "nevjerojatnoj brzini kojom je napisan scenarij za 'Daru iz Jasenovca', te brzini kojom je započelo snimanje filma".

- Najedanput, na drugom natječaju, gdje su nas uvjeravali da će film sigurno proći, pojavili su se, ja ga zovem Lady Gaga (misli na redatelja Predraga Gagu Antonijevića) i jedna spisateljica koja se zove Nataša koji su donijeli scenarij na potpuno istu temu. Uzeli su moju temu, istu djevojčica koja se kod mene zove Rada nazvali su Dara, i utjecajem politike s najvišeg političkog vrha on je dobio taj film. Koliko godina se čekalo na tu vrstu filma, a sad najedanput nastala je zbog love ta velika gužva oko filma o Jasenovcu, te hijene su izašle i krenule su prema toj državnoj lovi - kazao je Lordan Zafranović. Inače, Zafranović je još prošlog ljeta, dok je film "Dara iz Jasenovca" sniman, iznio u jednoj emisiji na Radio Beogradu sumnje u originalnost tog scenarija.

I sve te okolnosti navele su na sumnju da su glavne ideje za "Daru iz Jasenovca" uzete iz scenarija Arsena Diklića te da se tu radi o plagijatu. Inače, odmah nakon nedavnog prikazivanja filma na RTS-u, književnica i profesorica na beogradskoj Akademiji dramskih umjetnosti Biljana Srbljanović na svom je Facebook profilu iznijela svoje sumnje u autentičnost Antonijevićevog rada te primijetila velike sličnosti Diklićevog scenarija, koji je imala prilike vidjeti, s radnjom filma “Dara iz Jasenovca”. Njene opservacije djeluju razarajuće na Antonijevićev rad.

'Sve je isto kao u Dari'

- Gledala sam "Daru iz Jasenovca" i pročitala scenarij "Djeca Kozare" s kojim se Lordan Zafranović godinama javljao na natječaje i tražio sredstva za snimanje filma o genocidu u Jasenovcu - napisala je Biljana Srbljanović, i detaljno potkrijepila svoj dojam:

"Prema Diklić-Zafranovićevom scenariju djevojčica Rada također ima dva brata, a jednog nosi u naručju, nakon što im majka strada, i jednog nešto starijeg, koga ustaše iz logora odvode u internat s nakanom da ga pokrste i preobrate u svojevrstan Hitler Jungend NDH. Rada, djevojčica s maramom, u Zafranovićevom filmu ostaje sa svojim dvogodišnjim bratom sama, jer joj ovog drugog odvedu ustaše. I Dari se dogodi ista stvar."

"I radnja filma o Radi započinje zbjegom žena i djece iz kozarskog kraja, gdje ih ustaše presreću i sprovode na željezničku stanicu, razdvajaju i guraju u teretne vagone za transport u logor Jasenovac, a da žrtve ni ne znaju kamo ih vode", piše nadalje Biljana Srbljanović, te navodi kako na isti način počinje i Dara.

"Prvi zločin koji Rada vidi dogodi se na peronu, a sve je isto i u Dari. U filmu o Radi, žedne žene sa djecom zatrčavaju se ka jedinoj česmi, otimajući se za svaku kap vode, naprave nerede, te ustaše odluče da ih rafalima 'smire'. U Dari ova otimačina ide nešto kasnije i nije oko vode, nego oko hrane, rafali i gaženje mrtvih su, naprotiv, tu", navodi Biljana Srbljanović.

'Idemo na sud'

U logoru Rada prvi put vidi Dijanu Budisavljević i sazna za popise i brojeve, vidi i autobus Crvenog križa, u kojima djeca vide spas iz pakla. Isto vidi i Dara, navodi nadalje Biljana Srbljanović.

Prema Diklićevom scenariju Radi "jedan od dječaka-logoraša ispriča kako se spasio sigurne smrti tako što je, kad su odvajali muške, na glavu stavio žensku maramu i pretvarao se da je curica, pa ga ustaše nisu likvidirale, a i Dara svoga brata spašava tako što mu stavlja žensku maramu na glavu, pretvarajući se da je curica, pa ga ustaše nisu likvidirale". Dakle još jedna podudarnost, a ima ih još. Tako recimo u sceni masakra, kod Diklića, "Rada vidi kako ustaša kreće da ubije starca, a ovaj mu odgovara 'Ništa, dijete, samo ti delaj svoj posao'", a kod Antonijevića, navodi Biljana Srbljanović, Dara vidi kako ustaša ide ka starcu da ga ubije, a ovaj mu odgovara: "Samo ti, sine, radi svoj posao".

Prema onome što je uspoređujući dva scenarija otkrila Biljana Srbljanović čini se da nema spora kako je Antonijević velike dijelove jednostavno „posudio“. No, bez obzira na sve izneseno Antonijević je tužio Zafranovića zbog klevete, te se za koji mjesec očekuje i prvo ročište, kako pišu beogradski mediji. Predraga Antonijevića se pak brani kako je „to jako ružno od Zafranovića te nekolegijalno i neprofesionalno“.

Danas se režiser "Dare iz Jasenovca" brani kako oba scenarija govore o istoj povijesnoj temi.

- Scenarij nema nikakve veze, jednostavno su to isti povijesni događaji. Sve je to čisto kao suza. To su sve opća mjesta mnogih logorskih filmova. Imate svađu oko hrane u deset filmova. Mogu samo reći da je Zafranović tužen, idemo na sud – kaže Antonijević.