Nacionalni prvak zagrebačkog HNK Goran Grgić s predstavom "Kad svijeće dogore", prvom kazališnom adaptacijom Sándora Máraija u Hrvatskoj, proputovao je u tri godine cijelu našu zemlju sa Sinišom Popovićem, Zrinkom Cvitešić i Ivom Mihalić, a nedavno je ekipa predstave imala čast predstaviti se u Budimpešti, među Máraievim sunarodnjacima...
- Igrali smo u kazalištu József Attila i neposredno prije predstave doznali smo da i oni imaju na repertoaru isti naslov, ‘Kad svijeće dogore‘, ali u drukčijoj dramaturškoj obradi. Ravnatelj teatra igra ulogu Konrada kojeg ja igram u našoj verziji. Bili su zainteresirani, željeli su vidjeti kako mi to igramo i po reakcijama nakon predstave, mogli smo zaključiti da im se zaista svidjela naša izvedba. Kod njih se, naravno, Márai češće izvodi i širi je krug poznavatelja njegova opusa. Iznimno im je jaka kazališna scena i zbog jezične barijere puno toga propuštamo saznati o prvim susjedima - govori Grgić o gostovanju koje je bilo u sklopu Kazališne olimpijade koja se organizira deset godina zaredom, gdje će u tri mjeseca 400 kazališnih trupa iz 58 zemalja izvesti svoje predstave, što su respektabilne brojke.
S Goranom Grgićem zapravo smo razgovarali zbog toga što se navršava deset godina otkad - uz TV, filmske i uloge u matičnom nacionalnom kazalištu - sinkronizira filmove i serije za slabovidne, a iste prikazuje HTV, uglavnom na Trećem programu. Odnosno, bavi se naracijom i audiodeskripcijom za slijepe i slabovidne.
Sve je počelo inicijativom jedne udruge i filmom "Parfem" za koji je Grgić snimio naraciju besplatno.
- Prije više od deset godina kontaktirala me je voditeljica u to vrijeme jedne male i nepoznate, ali ambiciozne udruge Zamisli, Svjetlana Marijon, i predočila mi ideje koje žele provesti za osobe s raznim invaliditetima. Jedna je od ideja bila prilagodba filmova slijepim i slabovidnim osobama. Svidjela mi se njezina ambicija i pozitivna energija. Zajedno smo proveli brojne zamisli. Od spomenute prilagodbe filmova, preko naracija u kazalištu, brisanja podvučenih tekstova u knjigama, jer to otežava skeniranje za prilagodbu slijepima i slabovidnima do raznih drugih akcija - govori Grgić.
Učio je u hodu, slušao kako to rade u drugim zemljama i polako upoznavao korisnike, kolege i zainteresirane za potrebu i smislenost takvih projekata. Budući da je potreba za prilagodbom filmova prepoznata na HRT-u, danas, kaže, možemo reći da je to postao standard koji dramski program već nekoliko godina primjenjuje sustavno.
- Osnovan je Centar za audiodeskripcije koji u suradnji s dramskim programom za svaku novu domaću seriju i film snimi i naraciju. Tako je već sada impozantan broj prikazanih filmova i serija na Trećem programu s profesionalno snimljenom naracijom. Gotovo od samog početka Festival prava djece u potpunosti je inkluzivan. Svi filmovi prilagođeni su osobama s oštećenjem vida putem audiodeskripcije i osobama s oštećenjem sluha putem titlova. Danas su brojni kolege glumci uključeni u te projekte i uglavnom više nema potrebe za volontiranjem - nastavlja Grgić.
Često sam imala kontakte s osobama kojima je namijenjena snimljena naracija u igranom programu, na raznim druženjima.
- Komentiraju naraciju, glasove koji im se više ili manje sviđaju ili stil čitanja. Učio sam se prilagođavanju filmova slijepim i slabovidnima uz njihove komentare i reakcije, s nekima sam već prijatelj, tako da dobivam iskrena mišljenja - kaže glumac do kojeg stižu samo pozitivne reakcije.
Sinkronizirao je više sezona "Crno-bijelog svijeta", kao i "Osmog povjerenika". Nerijetko, treba sinkronizirati i škakljive, erotske situacije.
- Naravno da se snimaju razne životne situacije pa su erotske scene često dio scenarija. Snimao sam ih i ja kao glumac. Sve se uvijek svede na to je li scena dobro odigrana. U takvim je situacijama od svih opcija najbolji odabir profesionalnost. Sve ostalo je pogrešno. Tako i kod naracije, odnosno opisivanja tih scena, treba točno i precizno opisati odigrano bez suvišnih osobnih dojmova - govori o tom dijelu sinkronizacije igranog programa.
Uskoro se na kazališnim pozornicama vraća Milanu Begoviću. Gdje i kada, zasad je tajna.
- Zapravo, govorio sam njegovu poeziju i snimio nekoliko radiodrama, ali ga nisam igrao u kazalištu. Gledao sam razne predstave prema njegovim djelima i veseli me što ću se naći u situaciji da odigram ulogu u jednoj od njegovih drama. Njegove drame nisu izgubile na aktualnosti i siguran sam da će biti uzbudljivo istražiti što nas to još privlači tom našem velikom autoru.
Ove godine je 75 godina od Begovićeve smrti i možda će to biti dobar motiv da se više pozabavimo njegovim djelima. Kad gledate snimku "Pustolova pred vratima" DK Gavelle iz ranih 80-ih godina, u režiji Ivice Kunčevića, iako snimka nikad nije pravi doživljaj predstave, svejedno se može vidjeti koliko je to bila izvrsna predstava sa sjajnim glumačkim kreacijama. Drama "Bez trećeg" često se igrala, davno je dobila svoju ekranizaciju i nedavno je postavljena u GK Zorin dom, ali mislim da je uvijek uzbudljivo zaigrati i taj naslov - govori o piscu koji je napisao jedan od najvećih hrvatskih romana "Gigu Barićevu" i libretist je "Ere s onoga svijeta".
Gavella i Komedija su zatvorene. Zagreb se u mainstreamu sveo na tri kazališta, a u dramskom dijelu na dva. Ostale su uglavnom skupine čiji je repertoar dopadljiv i namijenjen široj publici ili tzv. nezavisni teatar, gdje mladi glumci šire nove načine (Kunst, &TD).
- Vjerujem da će glumci GDK Gavella i kazališta Komedija najesen zaigrati na obnovljenim pozornicama. Komedija je bila prisiljena zatvoriti vrata, a glumci kazališta Gavella od 2020. igraju na raznim lokacijama i stvaraju predstave u raznim kombinacijama koprodukcija i suradnji kako bi pokazali publici svoju kreativnu energiju, ne želeći se pomiriti s nevoljama koje su pogodile njihovu zgradu. Subjektivan sam kad je riječ o kazalištu u Frankopanskoj, jer sam u tom ansamblu bio godinama i vjerujem da je ovo jedan od najtežih trenutaka u povijesti tog teatra.
S druge strane, KunstTeatar je donio novu energiju i originalnu estetiku koja je zavodljiva i uzbuđujuća. Svaki put me ugodno iznenade. Teatar &td širom je otvorio svoja vrata i na njihovim se pozornicama stvaraju kvalitetne predstave mladih glumaca, redatelja, dramaturga i raznih kazališnih kreativaca. Imamo iznimno zanimljivu kazališnu produkciju unatoč otegotnim okolnostima - smatra nacionalni prvak HNK Goran Grgić.
Igrao je svojedobno u filmu "Savršen dan" s Beniciom del Torom...
- Da, to je bilo zanimljivo iskustvo. Uz tog vrhunskog glumca, u istoj sceni bili su Tim Robbins i Olga Kurylenko. Igrao sam i manje uloge u nekoliko serija strane produkcije. Zanimljive epizode u njemačkim serijama ‘Der Club der singenden Metzger‘ i ‘Der Kroatien Krimi‘. Odazovem se na svaki poziv da snimim scenu za casting. Nekad te pozovu da odigraš ulogu, nekad ne. Često se događalo i da prođem audiciju, ali nisam slobodan te dane za snimanje. Sve je to dio glumačke stvarnosti - konstatira glumac koji publici od predstava trenutačno na zagrebačkom repertoaru svakako preporučuje &TD-ove predstave "Mala zabava" i "Gard"; "Realiste" u Exitu; "Don Juana" u Hrvatskom narodnom kazalištu, "Braću Karamazove" u ZKM-u, " Flex" u KunstTeatru…
- Neću spominjati predstave u kojima igram. To prepuštam drugima na prosudbu - zaključio je Goran Grgić.