Nakon smrti Siniše Pavića, jednog od najutjecajnijih scenarista na području bivše Jugoslavije, oca kultnih uspješnica poput "Otpisanih", "Vrućeg vjetra" i "Boljeg života", od Pavića se se opraštaju njegove kolege.
"Ono što je u srpskom kazalištu započeo Nušić, a u TV formatu transformirali Radivoje Lola Đukić i Novak Novak svojim djelima, Siniša Pavić je zaokružio i isklesao kao neizbrisiv pečat zlatnog doba jugoslavenske i srpske televizije 80-ih i 90-ih godina. Siniša je svakako i nesporno najznačajni srpski televizijski pisac. Vlasnik britke i duhovite misli. Njegove rečenice glumci su izgovarali lako, jer su bile točne i gađale u centar. Početak mog glumačkog života vezan je upravo za ovog značajnog pisca, i to sam uvijek smatrao svojom velikom privilegijom. Pamtit ću ga kao delikatnog, odmjerenog, pametnog i pristojnog čovjeka, koji je uvijek bio na pravoj strani.", kazao je glumac i redatelj Dragan Bjelogrlić za Danas.rs.
Legendarna glumica Jelisaveta Seka Sablić nerijetko je igrala u Pavićevim djelima.
"Obilježio je duži period našeg humorističnog programa s dobrim tekstom i režijom, vrsnim glumcima, koji i dan-danas funkcionira besprijekorno i ljudi rado gledaju serije koje je stvarao. Siniša će dugo trajati, jer je stvarno upisan u neku vrstu klasike.", rekla je Sablić za Nova.rs.
Svetlana Ceca Bojković i danas je nezaboravna po ulozi Emilije Popadić upravo u Pavićevoj silno popularnoj seriji "Bolji život".
"Jako sam tužna što nas je Siniša Pavić napustio. Ostavio je za sobom obimno, dragocjeno djelo, koje će se pamtiti i trajati, jer obilježava mentalitet našeg naroda, kao i sistem u našem društvu koji nas je danas doveo tu gdje smo sada. Ostati će to u budućnosti značajno za proučavanje ove zemlje, jer je Siniša mnoge stvari, zapravo, predvidio. To će vrijeme koje dolazi pokazati.", ustvrdila je Bojković za Danas.rs.
Kako smo pisali, Siniša Pavić rođen je 1933. godine u Sinju, a s pet godina doselio se u Beograd. Po zanimanju je bio sudac, završio je Pravni fakultet u Beogradu. 1963. godine objavio je svoj prvi roman, ljubavnu priču “Višnja na Tašmajdanu”.
Poslije velikog uspjeha, knjiga je pretočena u film, u režiji Stoleta Jankovića, s petnaestogodišnjom Nedom Arnerić u glavnoj ulozi.
Njegov drugi roman „Vruć vetar“ (1980) adaptiran je za istoimenu TV seriju, koja je prikazivana i u Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Austriji, a u nekim zemljama proglašena je za najbolju TV seriju ikada prikazanu. Na TV Beograd prvi put se pojavio 1971. godine s poznatom serijom “Diplomci”. Scenarist je čuvenih serijala “Otpisani” (prvih trinaest epizoda), “Pozorište u kući” (dvadeset sedam epizoda), “Vruć vetar” i drugih.
Siniša je napisao je četrnaest povijesnih TV drama: “Poslednji čin”, “Vreme zločina”, “Čovek koji je bombardovao Beograd”, “Misija majora Atertona” i drugih, kao i dramskih serija “Španac” i “Banjica”. Pisao je i kazališne predstave, romane i filmske scenarije. Autor je scenarija za filmove: „Višnja na Tašmajdanu“, „Otpisani“, „Avanture Borivoja Šurdilovića“, „Laf u srcu“, „Čudo neviđeno“, „Moljac“, „Nema problema“, „Poltron“, „Bolji život“, „Tajna porodičnog blaga“, filmski serijal „Tesna koža“.