Nakon što je prošle godine originalno izdanje Mjeseca našeg filma, održano u sklopu obilježavanja petnaest godišnjice djelovanja Hrvatskog audiovizualnog centra, svjedočilo "finoj sinergiji kina, producenata, autora i publike, bogat program ljubitelje domaćeg filma, ili filma uopće, očekuje i tijekom ovogodišnjeg Mjeseca našeg filma koji se održava od 2. do 31. svibnja, najavili su tijekom konferencije za novinare u kinu Uranija ravnatelj HAVC-a Chris Marcich, pomoćnica ravnatelj Maja Vukić, voditeljica izdavačke djelatnosti Hrvatskog filmskog saveza i filmska kritičarka Diana Nenadić, predsjednica Kino mreže Danijela Fabric Fabijanac te programski selektor ovogodišnjeg izdanja Boško Picula, ujedno i tvorac ideje o 70 filmova za 70 godina filmskih festivala u 70 kina.
Picula je, naime, nadolazeći Mjesec našeg filma osmislio u vidu posvete filmskim festivalima.
Ove godine obilježavamo 70 godina Pulskog filmskog festivala, koji je premijerno održan 1954. godine. Prvi hrvatski filmski festival, "jedinstven po svom prekrasnom amfiteatru", pokrenut je, napomenuo je Picula, tri godine nakon Berlinskog filmskog festivala, čijem su zasnivanju prethodili Filmski festival u Cannesu (1946.) i Venecijanski filmski festival (1932.).
Program, stoga, simbolički čini 70 filmova koji su u kroz sedam desetljeća osvajali glavne nagrade stručnih ocjenjivačkih sudova na festivalima poput Pula Film Festivala, Svjetskog festivala animiranog filma Animafesta, Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDoxa, Zagreb Film Festivala, Motovun Film Festivala, Festivala eksperimentalnog filma i videa 25FPS, Dana hrvatskog filma...
Broj 70, s obzirom na mnoštvo festivala, uskoro bi, kaže Nenadić, mogao postati i brojem festivala u Hrvatskoj. Festivali, dodaje, mahom nastaju "spontano, iznutra", publika prepoznaje da su potrebni te ih podržava.
Program H-70 posveta je i prvom hrvatskom dugometražnom igranom filmu, koji je na petom Pulskom filmskom festivalu 1958. godine ovjenčan prvom nagradom. A taj klasik, "H8" Nikole Tanhofera, poslužio je i kao djelomična inspiracija za ime spomenutoga programa.
Osim "H-8", na popisu dugometražnih igranih filmova koje program uključuje nalaze se, među ostalim, kako recentni filmovi poput "Baci se na pod" Nine Violić, "Zbornica" Sonje Tarokić, "Dnevnik Diane Budisavljević" Dane Budisavljević, tako i ostvarenja iz dvijetisućitih poput "Metastaza" Branka Schmidta i "Svjedoka" Vinka Brešana. Moći će se pogledati i više od pola stoljeća stari filmovi poput "Službenog položaja" Fadila Hadžića, "Licem u lice" Branka Bauera te "Vlaka bez voznog reda" Veljka Bulajića.
Osim naslova iz kategorije dugometražnog igranog filma, odabran je i niz kratkometražnih igranih filmova, kratkometražnih dokumentarnih filmova, dugometražnih dokumentarnih filmova, animiranih filmova te eksperimentalnih filmova.
Mjesec našeg filma otvorit će se 2. svibnja na jedanaest lokacija diljem Hrvatske; u Belom Manastiru, Bjelovaru, Blatu na Korčuli, Buzetu, Drnišu, Karlovcu, Križevcima, Novoj Gradišci, Rijeci, Splitu i Varaždinu, a 450 projekcija igrat će u više od 50 hrvatskih gradova. Broj kina koji se i ove godine uključio, veseli, ističe Vukić, koja smatra da postoji vjerojatnost da će se poneko kino i naknadno uključiti, što se dogodilo i prošle godine.
Značajan broj kina koji sudjeluju u Mjesecu našeg filma čine kina pod okriljem Kino mreže, koja ove godine slavi jubilarnu desetu godinu postojanja. Kino mreža danas, navodi Fabric Fabijanac, broji 55 kina, od čega čak 36 sudjeluje u ovome programu.
Kino mreža je uključena i u cikluse poput Maratona kratkometražnog filma, Svjetskog dana audio-vizualne baštine, Ženijalnih dana te Ljeta u mreži, a vizija joj je organizirana oko dobrobiti hrvatskih neovisnih kina.
A neovisna su kina bitna za neovisnu proizvodnju, podsjeća Marcich, koji upozorava na njihov manjak. Pozornost skreće na Kino Tuškanac, koje je u obnovi, te Kino Europa, koje je, kaže, "bilo poznato i izvan Hrvatske".
"Europe nema više od pet godina. Ja onuda prolazim svaki dan i ne vidim da se nešto dešava. Ne mogu biti optimist. Stoji prazna i prašnjava. To je sramotno", mišljenja je Marcich te dodaje:
""Mnogi su tamo živjeli filmski duh i to stvarno fali. Grad je rekao da će nešto poduzeti, no ne vidim nikakav pomak. To je žalosno i za grad i Republiku Hrvatsku".
Dio programa ove će se godine u Zagrebu održati u multipleksima CineStar i Cineplexx te u manjem opsegu u Kinu Metropolis, Dokukinu KIC te na privremenim lokacijama kina Tuškanac (Tuškanac u gostima).
Više pojedinosti o projektu kojemu je, među ostalim, cilj, priča Marcich, odati počast filmovima i publiku potaknuti na odlazak u kino te aktivnije praćenje domaćeg filma, uskoro će biti dostupno i na stranicama HAVC-a.
Prvi korak učinjen je programom Otkrij naš novi film, kojeg je slijedilo prošlogodišnje izdanje Mjeseca našeg filma. No, sve je to, uvjeren je Marcich, samo početak. Ipak, s uma ne treba smetnuti niti izazove s kojima se filmska baština susreće. Sredstva namijenjena restauraciji nisu adekvatna, baština propada u Kinoteci, a problem ima i HRT, objašnjava Marcich. Restauraciji je potrebna "nadnaravna akceleracija", zaključuje Nenadić.