Ovaj tjedan će na Pula Film Festivalu biti prikazani filmovi Barbie i Oppehemier, potom kreću u kino distribuciju
Početkom ožujka 1959. nastala je jedna od najpopularnijih igračaka svih vremena, zvala se Barbie, a dizajnirala ju je Amerikanka Ruth Handler za kompaniju Mattel, inspiriravši se njemačkom lutkom Bild Lilli. Dućani su bili zatrpani plavokosom Barbie i njezinim inačicama, mogli ste posebno kupovati njezinu odjeću, uskoro je dobila dečka Kena, prijateljice, pa i obitelj. Novinu su predstavljali animirani filmovi čija je junakinja bila Barbie, njihova produkcija počela je u ovom mileniju, prije toga su se radile videoigre, no od 2009. razmišlja se i o cjelovečernjem igranom filmu. Projekt se bližio realizaciji krajem prošlog desetljeća, promijenilo se nekoliko kompanija i glumica koje su trebale glumiti Barbie, no kad je realizaciju preuzela kompanija Warner Bros., ta je donijela dosta hrabru odluku da film režira Greta Gerwig, poznata po hvaljenim ostvarenjima "Lady Bird" i novoj verziji "Malih žena" sa Saoirse Ronan i Timothéeom Chalametom u glavnim ulogama. Neobično je to što je redateljica prije toga bila poznata po art-filmovima, koje je radila zajedno sa svojim životnim partnerom Noahom Baumbachem, no Warner Bros. je ionako htio nešto drugo, a ne komediju za klinke. Barbie je tijekom godina kritizirana kao igračka za zaglupljivanje curica, no Greta Gerwig i Noah Baumbach namjeravali su se kloniti te zamke.
Redateljica je za naslovnu ulogu htjela izraelsku glumicu Gal Gadot, koja se proslavila u blockbusterima o Wonder Woman, no ona nije imala slobodnih termina, pa je angažman dobila Australka Margot Robbie, Harley Quinn iz "Odreda otpisanih". Za Kena su odabrali Ryana Goslinga, koji je rado pristao na takvu zafrkanciju, pogotovo što nikad nije igrao tako stiliziranu ulogu. Kosu su mu obojili u plavo i odjenuli ga u kupaći komplet živopisnih boja. Publika koja je promatrala snimanje pokazala je za njega najviše zanimanja, dok im se Margot Robbie doimala suviše distancirano.
Ima li "Barbie" suvislu fabulu? Svakako, naime, Barbie i Ken izbačeni su iz Barbie Landa, jer nisu dovoljno savršene lutke. Nema druge, kreću na put u potrazi za savršenstvom, ali pritom shvaćaju da postoji stvarni svijet kojem se nije tako lako prilagoditi. U filmu ima čak osam verzija Barbika, uz onu koju glumi Margot Robbie (jednu od njih igra albanska pop zvijezda Dua Lipa), dok alternativnih Kenova ima ukupno pet (među njima je svakako najpoznatiji hrvač John Cena, zvijezda serije "Mirotvorac", on je već glumio s Margot Robbie u humornom blockbusteru "Odred otpisanih: Nova misija").
Redateljicu su posebno inspirirali mjuzikli "Crvene cipelice" i "Šerburski kišobrani", dopalo joj se što su tako radikalno stilizirani, da su na neki način postali autentični. Najviše posla imali su scenografi i kostimografi, prvi su se nadahnuli holivudskim mjuziklima kakav je "Amerikanac u Parizu", dok su drugi čeprkali po francuskim filmovima s početka šezdesetih s Brigitte Bardot u glavnoj ulozi. Greta Gerwig nije podnosila digitalnu post produkciju, htjela je što realističniji, ali opet krajnje nestvaran film. Procjena je da bi film prvog vikenda u američkim kinima mogao zgrnuti 100 milijuna dolara, što nije malo, jer mu je toliki bio i budžet. Vidjet ćemo kako će "Barbie" proći u svijetu, no za to se ne bi trebali plašiti, jer ta lutka i danas uživa globalnu popularnost.
Oppenheimer
Nakon dugo vremena ovo je prvi film Christophera Nolana koji nije snimio za kompaniju Warner Bros. Odnosi među njima zategnuli su se nakon što je novi šef Warnera otvoreno lobirao za streaming platforme, što je razbjesnilo Nolana, žestokog pobornika gledanja filmova u kinu i u najboljim mogućim uvjetima. Poznat je kao zagovornik IMAX-a, kina u kojima projekcioni aparati imaju najbolju moguću rezoluciju, po mogućnosti voli snimati IMAX-ovim kamerama i to na 65 mm vrpci (nekad je prevladavala 35 mm vrpca, no danas su je istisnule digitalne inačice), ne voli da ga požuruju, ali nastoji pomiriti ekonomičnost i pedanteriju.
Još 2005. Nolan je otkupio prava na knjigu “Američki Prometej” Kaia Birda i Martina J. Sherwina, koja se bavila životopisom J. Roberta Oppenheimera, oca atomske bombe i vodećim stručnjakom u tzv. Projektu Manhattan. Njega su opisivali kao enigmatičnu osobu s puno razloga: dovoljno je podsjetiti na strahote koje su izazvale bombe bačene na Hiroshimu i Nagasaki, znanstvenik je ipak morao znati u čemu sudjeluje i kakva je razorna moć njegova proizvoda. Nolan je morao dosta čekati na realizaciju svoga projekta, u to vrijeme radio je na trilogiji o Batmanu, a usput su nastali i spektakularni filmovi “Početak”, “Interstellar”, “Dunkirk” i “Tenet”. Ovaj potonji je bio osobito delikatan, bio je spreman za distribuciju odmah čim je procijenjeno da opasnost od koronavirusa više nije tako velika, koštao je nešto više od 200 milijuna dolara, a bruto zarada iznosila mu je 365 milijuna bruto, što znači da je u pitanju bio izvjestan podbačaj (sve preko 400 milijuna bilo bi zadovoljavajuće). Redatelj je za okrivio Warner Bros. za lošu distribuciju, no dio krivnje je ipak bio na njemu, jer i danas malo tko shvaća narativne finese tog filma. Kad je obznanio da raskida s Warnerom, nastala je jagma za njegov novi projekt, a to je bio upravo “Oppenheimer”. Posao je dobio Universal, jedna od tri najmoćnije holivudske kompanije, koja je morala ispuniti sve Nolanove uvjete. Budžet filma iznosio je 100 milijuna dolara (malo, u odnosu na neka njegova prijašnja ostvarenja), ali je još 100 milijuna trebalo uložiti u marketing. Filmu se jamčilo kontinuirano prikazivanje od 100 dana, a tri tjedna nakon premijere “Oppenheimera” nije smio biti prikazan nijedan drugi Universalov proizvod.
Ulogu Oppenheimera dobio je Cillian Murphy, poznati irski glumac kojemu je ovo šesta suradnja s redateljem, no prvi put je kod njega dobio glavnu ulogu. U trilogiji o Batmanu igrao je Scarecrowa odnosno Strašilo, a u blockbusteru “Početak” čovjeka čijom se memorijom poigrava ekspertni tim predvođen Leonardom DiCapriom. Robert Downey jr., Matt Damon i Emily Blunt pristali su na honorar od 4 milijuna dolara, iako inače dobivaju i po 10-20 milijuna: imponiralo im je raditi s redateljem od kojeg strahuje Hollywood. Mnogi od njih glume poznate ličnosti kao što su Albert Einstein (Tom Conti), Niels Bohr (Kenneth Branagh) i Enrico Fermi (Danny Deferrari), no u središtu je nedvojbeno Oppenheimer.
Kakve su šanse filma u kinima? Procjenjuje se da bi u prvom vikendu u Americi trebao zaraditi oko 50 milijuna dolara bruto. Budući da ga reklamiraju kao ostvarenje vrijedno pažnje, pretpostavlja se da mu zarada neće padati strmoglavo kao kod rutinskih akcijskih blockbustera. A ovisno o recenzijama, Universal se nada da bi “Oppenheimer” mogao biti jedan od favorita za Oscara početkom naredne godine.