U sklopu glavnog programa 73. Pulskog filmskog festivala bit će prikazano 18 filmova - 11 hrvatskih filmova i sedam manjinskih koprodukcija.
"Male stvari" Zvonimira Jurića u Puli će imati svjetsku premijeru, a "Kristalni planet" Arsena Antona Ostojića te "Sitni lopovi" Mate Ugrina hrvatske premijere.
Hrvatski segment glavnog programa zaokružuju "Bog neće pomoći" Hane Jušić, "Drugi dnevnik Pauline P." Nevena Hitreca, "Glavonja" Marine Andree Škop i Vanda Raýmanove, "Koke" Igora Jelinovića, "Lijepa večer, lijep dan" Ivone Juke, "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića, "Svadba" Igora Šeregija te "Žene, luđaci i malo dobrih pedera" Ivana Salaja.
Što se tiče manjinskih koprodukcija, hrvatske premijere imat će filmovi "Bijelo se pere na devedeset" Marka Naberšnika, "Tri tjedna kasnije" Miroslava Terzića, "Oče naš" Gorana Stankovića i "Yugo ide u Ameriku" Filipa Grujića i Alekse Borkovića.
Sekciju posvećenu manjinskim koprodukcijama upotpunjuju "Linije želje" Dane Komljena, "Vjetre, pričaj sa mnom" Stefana Đorđevića i "Yugo Florida" Vladimira Tagića.
Hrvatskim filmovima i manjinskim koprodukcijama Zlatne arene i Nagradu Breza dodijelit će Ocjenjivački sud koji čine filmski i kazališni redatelj i scenarist Vinko Brešan, montažerka Hrvoslava Brkušić, producentica Tina Hajon, scenografkinja Tanja Lacko te redatelj i kustos Ivan Ramljak.
Glavni program/Hrvatski filmovi/Svjetska premijera:
"Male stvari", Zvonimir Jurić
(11. srpnja, 19.00, INK/12. srpnja, 12.00, INK)
Novi film nagrađivanog redatelja Zvonimira Jurića ("Kosac", "Crnci" zajedno s Goranom Devićem) obiteljska je drama koja se temelji na kratkoj priči "Četvrti kralj" pisca i novinara Jurice Pavičića, koji zajedno s Jurićem potpisuje scenarij filma.
Radnja je smještena na jedan hrvatski otok u zimsko doba, a u njezinu je središtu obiteljsko okupljanje na kojem Otac, kao glava kuće, mora odlučiti hoće li prodati svoje imanje. Familija koju pored oca čine sestre Anica i Irena, njihov šutljivi osobenjak od brata Ivan te Irenino dvoje djece suočit će se tijekom susreta s potisnutim odnosima i teškim odlukama. Za vrijeme egzistencijalne rasprave postane jasno da će se jedan od članova obitelji morati žrtvovati za ostale.
Okosnicu glumačkog ansambla čine Izudin Bajrović (Otac), Marija Škaričić (Anica), Ivana Roščić (Irena) i Juraj Lerotić (Ivan).
"Male stvari" predstavljaju povratak Zvonimira Jurića na Pulski filmski festival nakon 2014., kada je njegova sumorna i napeta drama "Kosac" osvojila Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu (Ivo Gregurević), sporednu mušku ulogu (Igor Kovač) i kameru (Branko Linta) te nagradu Oktavijan Hrvatskog društva filmskih kritičara. Jurić se ranije istaknuo ratnom dramom "Crnci" koju je režirao s Goranom Devićem, a koja je na 56. Pulskom filmskom festivalu nagrađena Zlatnom arenom za režiju i sporednu mušku ulogu (Nikša Butijer) te Posebnom Zlatnom arenom za ton. Uz to što režira, Jurić je nastavnik na odsjeku filmske i TV režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
"Male stvari" producirali su Ankica Jurić Tilić i Dragan Jurić, a koproducirali Eva Rohrman i Szabolcs Tolnai. Produkciju su odradile produkcijske kuće Kinorama, Forum Ljubljana i Atalanta.
Glavni program/Hrvatski filmovi/Hrvatska premijera:
"Kristalni planet", Arsen Anton Ostojić
(10. srpnja, 21.15, Arena/11. srpnja, 14.20, INK)
Nakon četiri dugometražna igrana filma, Arsen Anton Ostojić režira svoj prvi dugometražni animirani. Dječji znanstvenofantastični film "Kristalni planet" temelji se na originalnom scenariju renomiranog filmaša Dušana Vukotića, koji je njegove prve verzije 1990-ih godina pokazao Ostojiću, a napisali su ga on, Aleksandar Žiljak i Brett Shumway.
Priča se odvija u dalekoj budućnosti na naslovnom planetu, gdje odlaze 11-godišnja Rea i njezin otac jer je on dobio posao u tvornici koja proizvodi robotičke životinje. Rein otac nedugo zatim otkrije da vlasnik tvornice i guverner planeta Mordokan godinama neodgovorno odlaže toksični otpad koji završava u podzemnim špiljama. Ljudi, međutim, ne znaju da se u podzemlju nalazi biljni svijet i dobroćudne životinje slične dinosaurima. Zbog dugogodišnjeg zagađenja, tamo se razvije čudovište i napadne miroljubivo stanovništvo. Za vrijeme napada, životinjica Burgi završi na površini, gdje ga pronalaze Rea i njezin vršnjak te prijatelj Edi. No, Burgija ubrzo ukrade Mordokan s namjerom da ga pretvori u robotičku atrakciju. Rea i Edi nakon toga kreću u misiju oslobađanja Burgija.
Glasove likovima u engleskoj verziji daju Jeremy Irons (Mordokan), Vanessa Redgrave, Michael York, Isabel Volava (Rea), Bastian Antonio Fuentes (Edi) i Sebastian Hopwood (Burgi), dok im u hrvatskoj verziji daju Goran Navojec, Katja Matković, Ivan Glowatzky, Judita Franković Brdar, Mark Spiridonović, Jelena Miholjević, Pero Juričić, Lela Margitić, Kristina Habuš.
Arsen Anton Ostojić jedan je od najuspješnijih hrvatskih redatelja u 21. stoljeću, a njegova četiri dugometražna igrana filma - "Ta divna splitska noć" (2004.), "Ničiji sin" (2008.), "Halimin put" (2012.) i "F20" (2018.) - na Pulskom su filmskom festivalu nagrađeni 14 puta. Najveći uspjeh ostvario je s s "Ničijim sinom", koji je dobio Veliku Zlatnu arenu za najbolji film te još šest Zlatnih arena i Oktavijana.
Kristalni planet producirali su Arsen Anton Ostojić i Petr Horak, a koproducirali Peter Badač i Solveig Langeland. Produkciju su odradile produkcijske kuće Alkay Animation Prague i Filmosaurus Rex, a koprodukciju BFilm.
Svjetska premijera "Kristalnog planeta" održala se u sklopu službenog natjecateljskog programa dugometražnih filmova za djecu i mlade Zlín Film Festivala.
"Sitni lopovi", Mate Ugrin
(10. srpnja, 19.00, INK/11. srpnja, 12.10, INK)
Redatelj i scenarist Mate Ugrin u svom se debitantskom dugometražnom filmu vraća temi sezonskih radnika koju je obradio u Srcem Sarajeva nagrađenom kratkom radu "Sve što dolazi" (2021.).
"Sitni lopovi" pripovijedaju o Riju, tihom i povučenom mladiću iz središnje Istre koji uz posao u hotelu na obali povremeno okrada turiste u jadranskim odmaralištima. Kad ne radi, u sukobu je s bakom oko toga kako se najbolje skrbiti za djeda koji boluje od demencije. Kada sezonska radnica u kozmetičkom salonu istog hotela, Andrea, jedne večeri primijeti Rija na djelu, predloži mu da udruže snage, pokradu njezine imućne klijentice te podijele plijen. Rio pristane, a njihova kriminalna suradnja ubrzo preraste u nešto više.
Uloge u filmu tumače Gavrilo Jović, Tea Ljubešić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Izudin Bajrović, Lana Meniga i Lana Barić.
Ugrin je film i umjetnost izučavao na Akademiji umjetnosti u Beogradu, Sveučilištu likovnih umjetnosti u Hamburgu i Sveučilištu umjetnosti u Berlinu. Na filmu je debitirao kratkim filmom "Mjesta u blizini" (2016.), koji je prikazan na Međunarodnom festivalu kratkometražnog filma u Drami u Grčkoj te na Pulskom filmskom festivalu. Njegov drugi kratki film "U međuvremenu" (2017.) Njemačka je filmska akademija nagradila nagradom First Steps, nagradom namijenjenom završnim projektima filmskih škola iz Njemačke, Austrije i Švicarske. Ugrinov dokumentarno-eksperimentalni kratki film "Prazni sati" (2019.) prikazan je u sklopu Natjecateljskog programa Festivala 25 FPS, na festivalu novog filma i suvremene umjetnosti Rencontres Internationales Paris/Berlin te Human Rights Film Festivalu, a na Danima hrvatskog filma osvojio je nagradu za najbolju manjinsku koprodukciju.
"Sitne lopove" producirali su Mate Ugrin i Daria Blažević, a koproducirali Jelena Angelovski, Julia Cöllen, Karsten Krause, Tiphaine Robion, Frank Scheuffele. Produkciju je odradila produkcijska kuća Kadromat, a koprodukciju In the Cut, Fünferfilm i Nanslafu films.
Svjetska premijera "Sitnih lopova" održala se u sklopu natjecateljskog programa Proxima 60. Međunarodnog festivala u Karlovim Varima.
Glavni program/Manjinske koprodukcije/Hrvatska premijera:
"Bijelo se pere na devedeset", Marko Naberšnik
(12. srpnja, 16.00, Kino Valli/13. srpnja, 10.00, INK)
Iskusni slovenski filmski i televizijski redatelj Marko Naberšnik na Pulski filmski festival dolazi s obiteljskom dramom "Bijelo se pere na devedeset", ekranizacijom istoimenog uspješnog i nagrađivanog autobiografskog romana slovenske spisateljice Bronje Žakelj koju je u kinima u Sloveniji pogledalo više od 100 tisuća gledatelja te koja je 2025. na Sarajevo Film Festivalu osvojila brončanu nagradu publike.
Radnja filma, čiji scenarij potpisuju Žakelj i Naberšnik, prati Bronju koja tijekom 1970-ih i 1980-ih godina odrasta u Ljubljani s majkom Mitom, ocem Janezom, bratom Rokom i bakom Dadom, a djetinjstvo joj prolazi u obiteljskim druženjima, svakodnevnim rutinama i ljetovanjima. Nakon što navrši 14 godina, Bronju i njezinu obitelj u relativno kratkom periodu zadesi nekoliko dramatičnih događaja koji iz temelja promijene smjer djevojčina života.
Glavne uloge u filmu igraju Lea Cok i Jurij Zrnec, a ostatak ansambla čine Anica Dobra, Tjaša Železnik, Iva Kranjc Bagola, Polona Juh, Mei Rabič, Vladimir Tintor, Saša Tabakovič, Žiga Šorli, Jaka Mehle i Blaž Dolenc.
Diplomant Akademije za kazalište, radio, film i televiziju u Ljubljani, Marko Naberšnik režira od studentskih dana, kada je snimio svoje prve kratke radove. U dugom je metru debitirao 2007. s dramom "Pijetlov doručak", koji je ubrzo postao jedan od najvećih hitova u Sloveniji (183 tisuće gledatelja), a bio je i slovenski kandidat za nominaciju za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg međunarodnog filma. Redateljev idući film, gangsterska ljubavna priča o bosanskim Romima "Šangaj" (2012.), u slovenskim kinima je pogledalo 45 tisuća ljudi, a na Međunarodnom filmskom festivalu u Montrealu osvojio je nagradu za najbolji scenarij. Antiratna drama "Šume su još uvijek zelene", koju je snimio 2014., prikazana je na brojnim svjetskim filmskim festivalima, uključujući one u Šangaju i Cottbusu.
"Bijelo se pere na devedeset" producirali su Aleš Pavlin i Andrej Štritof, a koproducirali su ga Nikolina Vučetić, Michele Codarin, Giorgio Milocco, Barnaba Lupo, Ankica Jurić Tilić, Adrijana Prugovečki, Miljan Vučelić, Tomi Salkovski i Kristijan Burovski. Produkciju je odradila produkcijska kuća Perfo Film, a koprodukciju Biberche Productions, Quasar Productions, Kinorama, Protos Film i Crna Machka.
Svjetska premijera "Bijelo se pere na devedeset" održala se na 31. Sarajevo Film Festivalu.
"Tri tjedna kasnije", Miroslav Terzić
(13. srpnja, 19.00, INK/14. srpnja, 12.00, INK)
Treći dugometražni igrani film srpskog redatelja Miroslava Terzića ("Ustanička ulica", "Šavovi"), čiji scenarij potpisuju on, Vladimir Arsenijević i Bojan Vuletić, tematizira vršnjačko nasilje i suicid, a inspiriran je stvarnim događajima.
Radnja drame o odrastanju "Tri tjedna kasnije" prati razred srednjoškolaca koji nedugo nakon tragičnog samoubojstva školskog kolege Andrije odlaze na ranije planirani izlet kako bi barem nakratko pobjegli od svakodnevice. Uslijed nevremena i kvara autobusa, grupa je prisiljena prenoćiti u smještaju na osami, bez signala i interneta. Nakon što Andrijin najbolji prijatelj Coca prozove cijeli razred i profesore zbog ignoriranja maltretiranja koje je dovelo do tragedije, grupa nasilnika ga napadne i progoni po šumi. Coca se sutradan vrati razredu, ali drukčiji, jači i mirniji, što otvara nova pitanja.
Uloge u filmu tumače Jovan Ginić, Anđela Alfirević, Branislav Trifunović, Tihana Lazović, Klara Hrvanović i Andrija Marković.
Miroslav Terzić diplomirao je međunarodno pravo u Beogradu, gdje je potom završio i poslijediplomski studij na Fakultetu dramskih umjetnosti. Debitirao je 2012. političkim trilerom "Ustanička ulica", koji je zabilježio uspjehe na regionalnim festivalima. Terzićev drugi film, drama "Šavovi" iz 2019., prikazan je u sklopu službenog programa Panorama Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu te je dobio nagradu Europa Cinemas Label kao najbolji europski film prikazan u tom programu. Dobio je i priznanja na Pulskom filmskom festivalu i beogradskom FEST-u. Terzić je 2020. režirao prvu sezonu kriminalističke TV serije "Tajkun".
"Tri tjedna kasnije" producirali su Snežana van Houwelingen i Branislav Trifunović, a koproducirali su ga Ines Vasiljević, Paul Thiltges, Adrien Chef, Kalin Kalinov, Ankica Jurić Tilić i Stefano Sardo. Produkciju su odradile produkcijske kuće This&That Productions i Hit and Run Productions, a koprodukciju Paul Thiltges Distributions, Nightswim, Invictus i Kinorama.
Svjetska premijera "Tri tjedna kasnije" održala se u sklopu glavnog natjecateljskog programa 60. Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima.
"Oče naš", Goran Stanković
(11. srpnja, 23.30, Arena/12. srpnja, 16.00, INK)
Debitantski dugometražni film srpskog redatelja i scenarista Gorana Stankovića, čiji scenarij potpisuju on, Ognjen Sviličić, Maja Pelević i Dejan Prćić, inspiriran je stvarnim događajima te govori o ovisnosti i odnosima moći.
"Oče naš" prati 32-godišnjeg ovisnika o drogi, Dejana, kojeg majka dovodi na liječenje u izoliranu manastirsku komuni u zabačenom dijelu Srbije pod strogim i autoritarnim vodstvom svećenika Branka. Branko Dejanu po dolasku dodjeljuje skrbnika, 33-godišnjeg bivšeg ovisnika Mionicu, koji bi mu trebao pružati podršku na putu do ozdravljenja. Dejan ubrzo postane Brankov miljenik te mu ovaj počne davati sve odgovornije zadatke, da bi kasnije postao njegova desna ruka. Opstanak komune dođe u pitanje kad se u javnosti pojavi snimka na kojoj Branko brutalno premlaćuje jednog štićenika, a situacija dodatno eskalira kada Mionica jedne večeri uzme drogu. Pred Dejanom je naoko nemoguća odluka - slijediti Brankovu nauku ili pomoći prijatelju.
Uloge u filmu tumače Vučić Perović (Dejan), Boris Isaković (Branko), Goran Marković (Mionica), Dado Ćosić, Jasna Žalica (Dejanova majka Violeta), Lazar Tasić, Toni Mihajlovski i Nenad Heraković.
Goran Stanković diplomirao je filmsku i televizijsku režiju na Akademiji umjetnosti u Beogradu, a magistrirao na Američkom filmskom institutu u Los Angelesu. Njegov završni studentski film "Way in Rye" (2014.) nominiran je za Oscara za najbolji studentski film. Debi u dugom metru ostvario je dokumentarcem "U mraku", o rudarima u Srbiji, koji je svjetsku premijeru imao na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu (IDFA). U mraku je na Beogradskom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma osvojio Zlatnu medalju u Beograda za najbolji dokumentarni film. Stanković je s Vladimirom Tagićem osmislio TV serije "Sablja" i "Jutro će promijeniti sve" te režirao četiri epizode prve i 18 epizoda druge.
"Oče naš" producirala je Snežana van Houwelingen, a koproducirali Stefano Sardo, Srđan Šarenac, Marina Andree Škop, Ines Vasiljević, Ognjen Antov i Marija Perović. Produkciju je odradila produkcijska kuća This&That Productions, a koprodukciju Nightswim, PomPom Film, KINO, Dream Factory, Novi film i Cineplanet.
Svjetska premijera "Oče naš" održana je u okviru programa Discovery 50. Međunarodnog filmskog festivala u Torontu. Stanković je za režiju "Oče naš" nagrađen na Filmskom festivalu u Cottbusu.
"Yugo ide u Ameriku", Filip Grujić i Aleksa Borković
(11. srpnja, 16.00, Kino Valli/12. srpnja, 10.00, INK)
Dokumentarni film ceste s elementima komedije o kultnom jugoslavenskom automobilu dugometražni je debi redatelja Filipa Grujića, koji potpisuje i scenarij, te Alekse Borkovića, koji je ujedno i direktor fotografije filma.
"Yugo ide u Ameriku" prati troje ljudi rođenih 1990-ih godina u Srbiji koji jednog ljeta odvezu naslovni automobil od New Yorka do Los Angelesa. Tijekom putovanja dugačkog više od 10 tisuća kilometara, koje ih odvede u 23 američke savezne države, Grujić i Borković pripovijedaju o pokušaju socijalističkog Yuga da 1980-ih osvoji tržište kapitalističkih Sjedinjenih Američkih Država u doba predsjedničkih mandata Ronalda Reagana. Simboličnu posljednju vožnju svojevremenog aduta jugoslavenske industrije obilježit će kvarovi, neobični susreti i razgovori s neočekivanim obožavateljima.
U filmu se pojavljuju Filip Grujić, Aleksa Borković, Aleksandar Blažić, Ivana Finci, Carlos Ayala, Russell Chave, Lazar Marković, Janko Kroček, Vanja Kroček, Tony Ciminera, Nick Bygrave, Malcolm Bricklin, Alen Rizvanović, Hasan Kapić, Miroslav Kefurt, Sabrina Plaisance-Sia, Jason Vuic i Slaviša Grujić.
Filip Grujić nagrađivani je pisac i magistar dramaturgije s Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu. Za svoj dramski rad dobio je Mihizovu nagradu (2020.), dok je za dramu "Ne prije 4.30 niti poslije 5.00" osvojio Sterijinu nagradu i nagradu "Slobodan Selenić". Autor je triju romana, od kojih je "Podstanar" (2020.) nominiran za Europsku nagradu za književnost i uvršten u uži izbor za NIN-ovu nagradu, dok je u uži izbor za istu nagradu ušao i roman" I onda opet, iz početka" (2023.). Kao filmski scenarist osvojio je nagradu za najbolji scenarij na festivalu SEECS u Bukureštu za kratkometražni film "Glad". Radi kao asistent na Katedri za dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu
Aleksa Borković direktor je fotografije i redatelj te diplomant digitalne umjetnosti na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu. Njegov redateljski debi, kratkometražni igrani film "Čekaj me ovdje", premijerno je prikazan na 28. Sarajevo Film Festivalu. Kao direktor fotografije radio je na spotovima pjesama "Konj" Klinike Denisa Kataneca i "Opet" Ljubičica. Borković trenutačno pohađa diplomski studij kamere na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, gdje radi i kao demonstrator.
"Yugo ide u Ameriku" producirala je Čarna Vučinić, a koproducirali Vanja Jambrović, Filip Grujić i obitelj Šolak. Produkciju je odradila produkcijska kuća Naked, a koprodukciju Restart i United Media.
Svjetska premijera "Yugo ide u Ameriku" održana je na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma CPH:DOX u Kopenhagenu.
Glavni program/Hrvatski filmovi:
"Bog neće pomoći", Hana Jušić
(14. srpnja, 21.15, Arena/15. srpnja, 20.15, Kino Valli)
Hvaljena hrvatska redateljica u svom je drugom filmu, drami "Bog neće pomoći", nastavila borbu protiv patrijarhata iz svog hvaljenog debija "Ne gledaj mi u pijat" (2016.).
Priča počinje kada Čileanka Teresa dođe u pastirsku zajednicu podno Dinare kako bi sahranila nesretno u požaru stradalog supruga, a zatim sravnala imovinske račune s njegovom familijom. Jušić kroz arhetipsku priču o strancu u neznanoj zemlji elokventno govori o nizu tema, poput obiteljskog nasilja, razumijevanja, osvete i oprosta. Ženski likovi žive u muci, a muški ih omalovažavaju. Međutim, u njima tinja i neće još dugo živjeti kao građanke drugog reda.
"Bog neće pomoći" vizualno je raskošan, režijski sofisticiran i glumački moćan. Glavne glumice, Manuela Martelli i Ana Marija Veselčić, nagrađene su u Locarnu, a Martelli još i u Solunu. Film je na Sarajevo Film Festivalu dobio posebnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti, a na Međunarodnom je festivalu ženskog filma Dortmund+Köln proglašen najboljim međunarodnim dugometražnim igranim filmom.
"Drugi dnevnik Pauline P.", Neven Hitrec
(10. srpnja, 23.00, Arena/11. srpnja, 16.20, INK)
U nastavku hita "Dnevnik Pauline P." iz 2023., ekranizaciji nagrađenog istoimenog dječjeg romana Sanje Polak, naslovna se junakinja suočava s dva nova problema - školskom nasilnicom Martom koja je ima na piku i Alzheimerovom bolesti koja je snašla njezinu baku.
Redatelj Neven Hitrec i scenarist Ivan Turković-Krnjak pogodili su kada su obiteljske turbulencije koje je izazvala bakina dijagnoza učinili okosnicom priče, kako strukturnom, tako i emotivnom. Istovremeno, sukob Pauline i namćoraste Marte filmu je dao društvenu dimenziju jer se vrti o klasnih razlika između djevojčica.
Maštovitu Paulinu ponovno je tumačila talentirana Katja Matković, otkriće iz prvog filma koji je u kinima pogledalo nešto više od 94 tisuće gledatelja. "Drugi dnevnik Pauline P." ne zaostaje mnogo s više od 78 tisuća gledatelja u 2025. i 2026. Uz to, Hitrecov je film prikazan na blizu 30 festivala te osvojio više od 10 nagrada.
"Glavonja", Marina Andree Škop i Vanda Raýmanová
(12. srpnja, 21.15, Arena/13. srpnja, 14.30, INK)
Suradnja zagrebačke redateljice Marine Andree Škop ("Moj dida je pao s Marsa") i slovačke animatorice Vande Raýmanove spoj je animiranog i igranog filma koji je prije dolaska u hrvatska kina dobio pohvalu za edukativni pristup temi autizma.
Snimljen prema scenariju Juraja Raýmana i Jarmile Kratochvílove, obiteljska komedija "Glavonja" prati napore djevojčice Alise i njezina autističnog brata Milana da pronađu roditelje koje je oteo podmukli specijalist hipnoze. U tome će im pomoći njihovi prijatelji, detektivi amateri Petar, Šimun i Edo. Dok ih traže, oko Alisine i Milanove kuću motaju se zloćudni socijalni radnici.
Andree Škop i Raýmanova napravile su zabavan i stilski zanimljiv film koji se u mnogočemu oslanja na animaciju. Mladi glavni glumci vrlo su dobro utjelovili svoje likove, a osobito je upečatljiv Maks Kleončić kao Milan. Prema neslužbenim izvještajima, "Glavonju" je u hrvatskim kinima od druge polovice veljače pogledalo preko 63 tisuće gledatelja.
"Koke", Igor Jelinović
(11. srpnja, 21.15, Arena/12. srpnja, 14.00, INK)
Prvi dugometražni igrani film hrvatskog redatelja i scenarista, koji je režijski zanat godinama pekao u kratkom metru, bavi se svađom karakterno vrlo različitih sestara, Tonine i Tajane, koja izbije kada prva potajno otkupio dio njihove obiteljske kuće.
Igor Jelinović u dramediji "Koke" govori o koruptivnoj moći materijalnog, koje uvelike oblikuje život protagonistica. Tajana, mlađa od dvije sestre, ulaže u ugodu pa njezina familija malo-malo nema novca. S druge strane, Tonina, znana kao Koke, ne mari previše za putovanja i raskoš, ali je poduzetna i pomalo okrutna. Zato je skočila čim joj se ukazala prilika da kupi kuću, a i lagala kada je majka od Tajane i nje tražila da kuću ne pretvore u apartman.
"Koke" odlikuje kvalitetan scenarij, pogotovo dijaloški segment, te odlične izvedbe glavnih glumaca, prvenstveno Snježane Sinovčić Šiškov koja igra naslovnu Koke.
"Lijepa večer, lijep dan", Ivona Juka
(13. srpnja, 21.15, Arena/14. srpnja, 14.00, INK)
Treći dugometražni film nagrađivane hrvatske redateljice Ivone Juke ("Što sa sobom preko dana", "Ti mene nosiš") vizualno je upečatljiv rad koji se bavi zabranjenom homoseksualnom ljubavlju u komunističkoj Jugoslaviji.
Radnja drame "Lijepa večer, lijep dan" prati četvoricu studenata i prijatelja - 21-godišnjeg Lovru (Dado Ćosić), 20-godišnjeg Nenada (Đorđe Galić), 22-godišnjeg Stevana (Slaven Došlo) i 20-godišnjeg Ivana (Elmir Krivalić) - koji se pridruže partizanima kako bi se borili protiv ustaša i nacista. Šesnaest godina nakon toga, dok rade kao afirmirani filmaši, bivaju optuženi za homoseksualnost. Šef filmskog studija i partijski lojalist Emir (Emir Hadžihafizbegović) dobije zadatak sabotirati njihove karijere. Međutim, dok to pokušava, počne suosjećati s njima.
"Lijepa večer, lijep dan" osvojio je nagradu za najbolji film, nagradu publike te priznanje za izvanrednu glumačku izvedbu Emira Hadžihafizbegovića na Festivalu istočnoeuropskog filma u Cottbusu, dok je na Međunarodnom filmskom festivalu Fusion u Oslu također proglašen najboljim dugometražnim filmom. Bio je i hrvatski kandidat za 97. nagradu Oscar u kategoriji najbolji međunarodni dugometražni film.
"Ono što treba činiti", Srđan Kovačević
(12. srpnja, 19.00, INK/13. srpnja, 12.45, INK)
Nakon angažiranog dugometražnog dokumentarnog prvijenca "Tvornice radnicima" iz 2021., koje je Hrvatskog društvo filmskih kritičara 2022. ovjenčalo nagradom Oktavijan za najbolji dokumentarni film, hrvatski redatelj i snimatelj Srđan Kovačević u svom se najnovijem radu ponovno bavi problemima radničke klase.
"Ono što treba činiti" prati bivšeg električara Gorana Lukića, socijalnu radnicu Lauru Orel i sindikalnog aktivista Gorana Zrnića iz ljubljanskog Radničkog savjetovališta (Delavska svetovalnica), organizacije koja se bori za prava najranjivijih skupina društva - nezaposlenih, umirovljenika, osoba s invaliditetom i migranata. Kovačević kroz njihov rad progovara o suvremenoj Europi te mogućnostima i ograničenjima sindikalnog rada.
Kovačević je diskretan autor koji umije gledatelju prenijeti stav bez očitog ekspliciranja i zagovaranja. On pedantno bilježi život i pušta likovima da se sami predstave gledatelju. Ono što treba činiti osvojio je nagradu interreligijskog žirija na Međunarodnom festivalu dokumentarnog i animiranog filma DOK Leipzig 2025. te nagradu za najbolji film o ljudskim pravima na 28. Festivalu dokumentarnog filma u Sloveniji.
"Svadba", Igor Šeregi
(9. srpnja, 21.15, Arena/10. srpnja, 12.00, INK)
Iako je debitantskim dugometražnim igranim filmom "ZG80" pokazao i zanatsko umijeće i komercijalne instinkte - riječ je o narativnom prethodniku popularnih "Metastaza" - nitko nije mogao ni zamisliti da će ih Igor Šeregi 2026. pretočiti u ne samo najgledaniji hrvatski film svih vremena nego i najgledaniji film u hrvatskim kinima (blizu 800 tisuća gledatelja u Hrvatskoj zaključno s 24. svibnja te više od 2,3 milijuna u regiji).
Kako mu je to pošlo za rukom? Formirao je jedan od najboljih glumačkih ansambala koje je hrvatski film vidio, režirao je dinamično i nepretenciozno te s koscenaristima Markom Backovićem i Markom Jocićem konstruirao scenarij pun raznovrsnih šala i gegova te pronicljivih opservacija o ljudima s naših prostora.
Okosnica romantične komedije "Svadba" nastojanja su jedne hrvatske i jedne srpske obitelji da prijeđu preko međusobnog animoziteta kako bi organizirale vjenčanje trudne Ane, kćeri hrvatskog tajkuna, i Nebojše, sina srpskog ministra i oca djeteta. Ta je premisa Šeregiju omogućila da još jednom podsjeti kako, političkim i povijesnim napetostima unatoč, Hrvati i Srbi nisu toliko različiti, bilo da se radi o njihovim skorojevićevskim i muljatorskim tendencijama ili o urođenoj toplini i spremnosti da pomognu.
"Žene, luđaci i malo dobrih pedera", Ivan Salaj
(14. srpnja, 19.00, INK/15. srpnja, 18.00, Kino Valli)
Novo ostvarenje iskusnog i hvaljenog hrvatskog redatelja i scenarista Ivana Salaja ("Osmi povjerenik", "Vidimo se") bez imalo se rezerve može okarakterizirati jednim od najdrskijih novijih hrvatskih filmova.
Nabrijana crna komedija "Žene, luđaci i malo dobrih pedera" temelji se na nagrađenoj istoimenoj knjizi pokojnog hrvatskog spisatelja Roberta Roklicera, a prati četiri dekadentna i kaotična dana u životu pisca, novinara i alkoholičara s PTSP-om Roberta (Filip Detelić). Tijekom njih on dobije otkaz kao novinar, zaposli se kao scenarist, postane otac i krsni kum, potuče se, dobije spolnu bolest, košta prijateljicu posla i još štošta.
Salajev film, međutim, nije samo razvrat. Kako radnja odmiče, tako događaji postaju sve tragičniji, a Robert sve manje sliči kakvom simpatičnom luzeru. Glumački ansambl predvođen odličnim Detelićem mješavina je poznatih i manje poznatih lica, što filmu daje svježinu.
Glavni program/Manjinske koprodukcije:
"Linije želje", Dane Komljen
(13. srpnja, 16.00, Kino Valli/14. srpnja, 10.00, INK)
Treći dugometražni igrani naslov art-filmu i pravcu slow cinema naklonjenog banjalučkog filmaša i vizualnog umjetnika Dane Komljena nastavak je njegovih istraživanja stanja između jave i sna.
Radnja drame "Linije želje", čiji su scenarij napisali Komljen i Tanja Šljivar, prati pokušaje Branka (Ivan Čuić), nervoznog i usamljenog čovjeka koji pati od nesanice, da shvati što to njegov brat noću radi u Beogradu. Lebdeći kroz grad, Branko se nađe na nekim krajnje neobičnim mjestima - na koljenima u gustoj šumi i u autobusu na čijim staklima ne vidi svoj odraz. Kako vrijeme protječe, sve paranoičniji Branko počne misliti da je možda on taj koji je čudan, a ne njegov brat.
Komljen umješno kamerom bilježi bizarne motive od kojih su sazdane "Linije želje", koje su premijerno prikazane na 78. Locarno Film Festivalu. Autorovi raniji radovi nagrađeni su nagrađeni su na festivalima u Locarnu, Rotterdamu, Cannesu i Sarajevu.
"Vjetre, pričaj sa mnom", Stefan Đorđević
(14. srpnja, 16.00, Kino Valli/15. srpnja, 16.00, Kino Valli)
Tugaljiv igrano-dokumentarni hibrid koji govori o velikim temama poput ljubavi, obitelji, gubitku i smrti dugometražni je režijski i scenaristički debi Stefana Đorđevića, dosad prvenstveno direktora fotografije, ali i općenito polivalentnog filmaša.
Stvarnim događajima inspiriran "Vjetre, pričaj sa mnom" počinje kada 34-godišnji Stefan, vraćajući se u rodno mjesto na obiteljsko okupljanje povodom proslave bakina rođendana, autom slučajno udari psa lutalicu. Obuzet krivnjom, uzima ga i nosi sa sobom u obiteljsku kuću na jezeru kako bi ga spasio. Ondje Stefan planira dovršiti kuću, ali i privesti kraju film o nedavno preminuloj majci. Koloplet emocija koje bujaju u njemu natjera ga da promisli o gubitku i suoči se s vlastitim sjećanjima.
Đorđevićev je film premijeru imao u glavnoj konkurenciji 54. Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu, a 2025. je na Sarajevo Film Festivalu i Zagreb Film Festivalu osvojio Srce Sarajeva i Zlatna kolica za najbolji film.
"Yugo Florida", Vladimir Tagić
(10. srpnja, 16.00, Kino Valli/11. srpnja, 10.00, INK)
Scenarist i redatelj TV serija "Sablja" i "Jutro će promijeniti sve", Vladimir Tagić u svom debitantskom dugometražnom igranom filmu bavi odnosom životom nezadovoljnog sina i njegova teško bolesnog oca s kojim nema bogzna kakav odnos.
Napravljena prema scenariju Milana Ramšaka Markovića i Tagića, drama "Yugo Florida" prati priču o Zoranu, kronično umornom muškarcu srednjih godina koji radi noćne smjene na reality showu, živi s cimerom ovisnikom i čezne za bivšom djevojkom. Njegova se svakodnevica potpuno preokreće kada njegovom otuđenom i teškom ocu dijagnosticiraju terminalnu bolest. Zoran odlučuje preuzeti brigu o njemu u posljednjim tjednima njegova života, pa se njih dvojica počinju zbližavati i dijeliti potisnute osjećaje.
"Yugo Florida" premijerno je prikazan na 31. Sarajevo Film Festivalu, gdje je glavni glumac filma Andrija Kuzmanović nagrađen Srcem Sarajeva za najboljeg glumca.
