Dalibor Matanić: Nikakav profit ne može zasjeniti osjećaj da se zajedno stvara nešto posebno

U seriji "Novine" Dalibor Matanić nas je osvojio ljepotom lučke i industrijske Rijeke. U "Području bez signala", seriji koju je snimio prema istoimenom romanu Roberta Perišića i koja se ovog ponedjeljka prikazuje na HTV-u 1, posebno je dojmljiva napuštena tvornička hala i strojevi u njoj. Što Matanića tako privlači tim "radničkim krajobrazima"?

"Oduvijek mi je bilo intrigantno tražiti ljepotu u neočekivanim područjima. Ima nešto u što sam duboko kao osoba inkorporiran, a to je radni proces, radnički trud, nešto što sam gledao u svojim roditeljima i okolini i ostalo je to poštovanje prema tom, često utopijskom, radnom zanosu. Niti jedan profit ne može zasjeniti taj osjećaj da se radnim procesom i zajedništvom stvara nešto posebno. Zato se i 'Područje bez signala' ne naslanja na nostalgiju, nego na nadu, pobjedu zajedništva nad sebičnošću", kaže ovaj režiser, čiji se filmovi i serije vrte na globalnim streaming platformama, a "Područje bez signala" s velikim je uspjehom prikazano na više međunarodnih festivala. Jesu li ga možda pokušali angažirati kao režisera serija na nekim stranim produkcijama?

"Idemo prema tome, već je bilo poziva iz ovog dijela Europe, ali ono što mi je velik izazov jest doći s projektima iz naših krajeva na razinu najjačih globalnih igrača, i to se iz projekta u projekt događa i sve dalje pomiče. Bez obzira na često bolje tuđe budžete i logistiku, nijedne se sekunde u toj konkurenciji ne osjećamo inferiorno jer imamo sreću da internacionalna publika i kritika odlično reagiraju na naš sadržaj", kaže Matanić.

"Područje bez signala" je miniserija od šest nastavaka, baš kao i "Šutnja" koju je radio prema predlošku Drage Hedla i koju ćemo gledati sljedeće godine. Čini se da je trenutno baš ovaj format miniserija dominantan.

"Format od šest epizoda najbliži je filmu i meni najdraži, nema tzv. masti ili viška, nema previše prostora za manevar, postoji strog dramaturški zakon otvaranja i zatvaranja linija priča, pa je razumljivo da je popularan. Kad imate više epizoda, uvijek postoji luksuz širenja priča, no ovdje sve mora biti kao po špagi", objasnio je za kraj ovaj najproduktivniji režiser u Hrvatskoj.