Bez pčela nema ničega - ni uroda, ni hrane, ni čovjeka

Od 2006. do danas oko trećine svih pčela u Sjevernoj Americi je - netragom nestalo! Riječ je o sablasnom i dosad još nerazjašnjenom fenomenu, epidemiji nestanka pčelinjih zajednica koja je u međuvremenu zahvatila i Europu, kao i Hrvatsku. Taj fenomen tema je dokumentarca “Pošast” (Kolonija) redatelja Cartera Gunna i Rossa McDonnella koji je u utorak prikazan na Zagreb Film Festivalu.

Fenomen nestanka pčelinjih zajednica sam je po sebi jeziv: pčele pogođene epidemijom ne uginu u košnici, nego tijekom kratkog vremena naprosto nestanu netragom, ostavljajući za sobom i košnicu i pčelu maticu.

Posuđivanje košnica

Još je jezivije to što fenomen nema pravog objašnjenja. Uzrok pošasti pripisivao se utjecaju pesticida, virusima, gljivicama, globalnom zagrijavanju, čak i mobitelima (točnije - mobitelskim odašiljačima). Vjerski fanatici u nestanku pčela vide prvo predskazanje apokalipse, a milenaristički proroci tvrde da su za par godina nakon pčela na redu - ljudi. U međuvremenu, pčelari su u krupnim ekonomskim nevoljama, ali zbog njih - barem u SAD - i veliki dio poljoprivrede.

Naime - kako pokazuje film Gunna i McDonnella - med čini tek mali i sporedni dio pčelarskih prihoda u SAD-u. Većina pčelara živi od toga što svoje košnice “posuđuje” voćarima zbog boljeg oprašivanja, tako da pčele i pčelari migriraju od Floride do Mainea i ovisno o sezoni cvata oprašuju bajame, jabuke, borovnice i brusnice. Takvo nomadstvo pospješilo je širenje zaraze (ako je uopće riječ o zarazi), te otežalo nalaženje uzročnika.

Istodobno, zbog takvih migracija košnica ekonomska je posljedica zaraze veća: film iznosi procjenu da bi urod bajama u SAD-u pao za oko 30 posto bez pčela.

Srođeni s prirodom

Film “Colony” dijelom se dotiče fenomena pčelinje pošasti, ali nije primarno o tome. Riječ je ponajprije o dokumentarističkom portretu pčelarske kulture, mentaliteta i sustava vrijednosti. Tako redatelji u prvi plan stavljaju pčelarsku obitelj Seppi - gorljive protestante s petero djece - sugerirajući kako ljudi koji se bave pčelama na nekin način jesu ili postanu njima nalik: život Seppijevih posve je podređen kolektivu, temeljen na neprestanom radu, štednji i potpuno srođen s prirodom.