POBUNA ZBOG ŽARULJE

CIJELA JEDNA GRANA KULTURE PRED KRAHOM ZBOG NOVE REGULATIVE IZ EU! Ovakve izmjene mogle bi stajati desetke milijuna eura, što mnogi ne bi preživjeli

 
Boris Popović i Nina Obuljen Koržinek
 Damjan Tadić/Dragan Matić/Ranko Šuvar / Cropix

Četrdesetak hrvatskih kazališnih ravnatelja, umjetničkih direktora, oblikovatelja svjetla, scenografa, umjetnika i profesora uputilo je apel ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek i hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu da spriječe zabranu tungsten rasvjete, odnosno izvora svjetla sa žarnim nitima, koji je, slažu se stručnjaci diljem Europe, neprocjenjiv za scenske djelatnosti.

Ovakva zabrana značila bi da sva hrvatska kazališta, ali i brojne druge ustanove i organizacije u kulturi, te tvrtke koje se bave scenskom, TV i filmskom rasvjetom u periodu od dvije godine moraju nabaviti posve novi rasvjetni park, a postojeći otpisati. Rasvjetna tijela sa žarnim nitima koja sada koriste morali bi zamijeniti LED izvorima.

Ovakve nagle izmjene rasvjetnih tijela, prema procjenama struke, hrvatsku kulturu mogle bi stajati više desetaka milijuna eura, što bi za pojedina kazališta značilo propast, a za kulturu veliko nazadovanje, slažu se stručnjaci.

Izmjenama regulative od rujna 2020. godine u zemljama EU bilo bi zabranjeno stavljanje u promet i korištenje izvora svjetla sa žarnim nitima čak i u kulturnim ustanovama i organizacijama, a koje su, zahvaljujući tzv. entertainment klauzuli iz 2013. godine od nje sada izuzete.

Produkcijsko siromaštvo

- Prva direktiva odnosila se samo na kućanstva, a mi smo tada prepoznati kao specifična djelatnost i mogli smo mirno spavati jer smo bili pošteđeni zahvaljujući buri koju je tada napravila Save Tungsten kampanja koja je u Velikoj Britaniji potekla od dvojice oblikovatelja svjetla. Sada nam, pak, gori pod nogama - ispričao nam je jedan od potpisnika peticije protiv zabrane tungsten rasvjete, profesor Boris Popović s Akademije dramske umjetnosti.

- Mi ne idemo za time da se ne uvodi LED rasvjeta, nego za time da se ne zabrani tungsten rasvjeta. Ona će se ionako i dalje smanjivati, ali normalnim i podnošljivim tempom. Želimo da nam se da vrijeme. To je kao i snimanje na filmsku vrpcu ili digitalno. I dalje imate redatelje poput Tarantina i Nolana koji snimaju na film jer to žele, iako je većina drugih redatelja prešla na digitalni način rada. Ali važno je da nije u cijelosti zabranjeno i da svaki umjetnik odabere svoje sredstvo izražavanja. Ova zabrana je kao da slikaru zabranite da koristi određenu boju - ističe Popović i dodaje da se, naravno, može održati predstava s lošom rasvjetom, no to bi značilo znatno produkcijsko siromaštvo i nazadovanje kakvo se ne pamti.

O koliko velikim troškovima se radi jasno je i na primjeru Dubrovačkih ljetnih igara, koje su, prema tvrdnjama iz peticije, na tungsten rasvjetnu opremu u posljednjih deset godina potrošile 1,3 milijuna kuna, a sada bi trebale i pet puta više.

Zagreb, 250118.
Akademija dramske umjetnosti.
Majstor rasvjete Boris Popovic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX
Majstor rasvjete Boris Popovic

Kratki rokovi

- Koliko mi je poznato, prema sadašnjim godišnjim priljevima sredstava za investicije, ovo bi bio neizdrživ udar. Rok od dvije godine je prekratak. Procjena je da bismo morali uložiti najmanje 7,3 milijuna kuna na novi rasvjetni park, što bi značilo da naredne dvije godine Igre moraju više od 30 posto svog godišnjeg proračuna trošiti na nabavu LED rasvjetne opreme. Jasno je da festival to ne može podnijeti, vjerojatno bi državne institucije morale osnovati neki fond posebno za ovu namjenu kako bi se sve kulturne ustanove i institucije mogle prilagoditi novom zakonskom okviru - smatra Marko Mijatović, majstor rasvjete i videa Dubrovačkih ljetnih igara te dodaje da već i sada tungsten i LED imaju svoj suživot zahvaljujući kojem postoji šira paleta mogućnost oblikovanja svjetla koju bi oduzimanje jednog štetno ograničilo.

No osim financijskih, razlozi za sprječavanje zabrane tungsten rasvjete su i strukovni. Ta vrsta žarulje na sceni je još uvijek nenadmašna i LED je, bez obzira na napredak tehnologije, ne može zamijeniti, poručuju tvorci peticije koju je u kratkom roku potpisalo više od dvjesto istomišljenika.

- Tungsten rasvjeta je nezamjenjiva za osvjetljavanje ljudskog lica, daje prirodnu boju kože, meka je i ljudima laska pritom se polako mijenjajući. Svi novi izvori, poput LED rasvjete, nemaju istu blagost prema ljudskom licu, pa se zato koriste u pozadini, primjerice kada treba obojiti platno i prikazati noć - objašnjava Popović.

Split, 230115. 
Goran Golovko, intedant HNK Split, pozira na natkrovlju u zgradi kazalista.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / CROPIX
Goran Golovko, intedant HNK Split, pozira na natkrovlju u zgradi kazalista

U peticiji se napominje da u kazalištima na scensku rasvjetu otpada manje od deset posto ukupne potrošnje električne energije pojedine ustanove te da je potrošnja znatno manja nego što to direktiva želi prikazati. Intendant splitskog HNK Goran Golovko zainteresiran je za smanjenje troškova, ali smatra kako još uvijek LED rasvjeta nije rješenje, barem ne za kazalište.

- Još uvijek nam ta rasvjeta ne može dati dovoljno estetski prihvatljivu svjetlost za scenu. Ulaziti u velike investicije u ovom trenutku je preuranjeno, jer bi trebalo pričekati neko vrijeme da se tehnologija dovoljno razvije kako bi se mogla koristiti za scenu - smatra Golovko.

Milijuni za novu rasvjetu

Stručnjaci nam objašnjavaju da je u kućanstvu lako, jer se samo mijenja žarulja, a žice i grlo ostaju isti, no nijedan reflektor ne može promijeniti samo žarulju, već je potrebno nabaviti sve novo. Zato u peticiji pročelnik Katedre za scensko oblikovanje zagrebačke Akademije dramske umjetnosti Deni Šesnić procjenjuje kako bi samo trošak nabave novih rasvjetnih tijela, bez pomoćne opreme, građevinskih radova, edukacije i sličnog, hrvatsku kulturu mogao stajati više desetaka milijuna eura, a ističe se, usporedbe radi, da je Ministarstvo kulture za sve programe profesionalnih kazališta u Hrvatskoj u 2018. godini iz proračuna izdvojilo 23,701.578,50 kuna ili približno 3,1 milijun eura.

S hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu u kontaktu je Nora Krstulović, redateljica i urednica portala Teatar.hr.

- Gotovo svi naši zastupnici stali su na našu stranu i odlučili nam pomoći. Iz ureda zastupnika Ivice Tolića dobili smo i reakciju Europske komisije da do danas kada je rok za prigovore podnesemo pisani komentar Komisiji, koristeći iste argumente koji su prezentirani u peticiji te da po objavi teksta provedbenog akta, ako on zbilja bude predviđao ukidanje iznimke, kontaktiramo Vladu i Ministarstvo od kojeg zasad nismo dobili konkretne mjere jer ih je iznenadio rok za prigovore - kaže Krstulović.

Ministarstvo kulture: Sljedeći tjedan ćemo se očitovati

Iz Ministarstva kulture doznajemo da su upoznati s peticijom koja je upućena ministrici kulture dr. sc. Nini Obuljen Koržinek i zastupnicima u Europskom parlamentu.

“Ministarstvo kulture pokrenulo je prikupljanje informacija od kulturnih ustanova i ispitivanje stavova drugih država članica. Nadalje, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, prikupljamo ostale relevantne informacije i podatke vezane uz navedeni započeti proces izmjene propisa. U planu je već sljedeći tjedan obaviti razgovor s potpisnicima peticije, dok su razgovori s našim zastupnicima u EU Parlamentu već započeti. Po zaprimljenoj dokumentaciji i svim relevantnim podacima, ispitat će se sve mogućnosti i donijeti odluka o daljnjem postupanju i komunikaciji prema Europskoj komisiji”, stoji u odgovoru na naš upit. (P. Plivelić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 16:50