Zbog čega se u MSU osjećamo poput nepozvanog gosta?

ZAGREB - “Muzej je postao zamjenom za glavni gradski trg, mjesto okupljanja. Uspješan grad nije samo onaj koji će napraviti veliki muzej, nego ga i ispuniti značenjem”, tvrdi Deyan Sudjic, direktor Muzeja dizajna u Londonu.

Negostoljubiv ambient

Prošla je godina dana od otvaranja našeg Muzeja suvremene umjetnosti. Hvalili su ga i kudili, no polemika se ponajviše svela na raspravu o osobnim ukusima, nerijetko i osobnim interesima. Očekivanja su bila visoko postavljena. Blockbuster izložbe bile su tri: Srnec, Gilbert&George i Murtić. No, dok je djelomično ispunio primarnu, Muzej nije ispunio svoju drugu obavezu: nije mjesto okupljanja.

U njemu se ne osjećate dobrodošli, nego poput nepozvanog gosta, gdje vaš domaćin jedva čeka da odete. Muzej gigantskih dimenzija mjesto je u kojem se zadržavate samo iz pristojnosti ili točno onoliko koliko procijenite da vam se sviđa izložba. Restorana nema, kafić je napola dovršen, jedina prostorija u kojoj poželite dulje ostati jedna je od tri hotelske sobe koje su predviđene za goste muzeja.

Kroz proteklih godinu dana prošlo je više od 250 tisuća ljudi, znači otprilike svaki sedamnaesti stanovnik Hrvatske.

Bez restorana

Na dan kad smo posjetili MSU, u četvrtak ujutro, na garderobi su bila ostavljena četiri kaputa. Doduše, taj su dan bili nemogući vremenski uvjeti. Muzej se proteže na 15 tisuća četvornih metara, no u njegovu je kafiću bilo tek nekoliko ljudi. Umjetnik Duje Jurić u tom je trenutku završavao instalaciju-sliku na jednom od zidova. Jurić je izvrstan umjetnik i njegov će rad podići ovaj hladni prostor s plastičnim stolicama, no ne može ga zagrijati. - Imali smo ideju za večere koje bi bile osmišljene uz programe muzeja. Bila su dva natječaja za restoran, no ništa. A bio bi to dobar izazov za jednog iskusnog chefa - kaže Tihomir Milovac, viši kustos muzeja.

Muzej je udomio i sadržaje koji nisu isključivo vezani uz likovnu umjetnost: fashion.hr, predstave Eurokaza, Art Kino Metropolis...

Led fasada

Bilo je tek nekoliko samostalnih izložbi suvremenih umjetnika, primjerice Danice Dakić, Zlatka Kopljara ili Frederica Molenaca. Nema provokacije koja bi trebala biti u temelju ovog muzeja, umjetnosti koja nas može pomaknuti iz ustaljene svakodnevnice, koja nije sama sebi dovoljna...

Milovac vidi program muzeja drukčije: - Ni veći muzeji nemaju produkciju bogatiju od naše. Nije sve samo tradicionalni izložbeni prostor za izlaganje, to je zastario koncept. Imamo i led fasadu na kojoj se jednom mjesečno predstavljaju suvremeni umjetnici.

Samo 40 ljudi?!

U muzejskom dućanu koji su uredile dizajnerice Bilić-Muller u zadnjih se mjesec dana ponuda poboljšala: vrijednost za novac su narukvice kipara Ivana Midžića koje koštaju manje od 200 kuna. U svijetu su muzejski dućani pravi hit; ovaj je tu tek u začetku.

- Nije tajna da smo nezadovoljni ovim segmentom muzeja, no malo je toga što trenutačno možemo napraviti. U cijelom je muzeju 40 ljudi, što je jako malo - zaključuje Tihomir Milovac. No, zašto suvremeni umjetnici češće ne dolaze u Muzej, u svojem stilu objašnjava Siniša Labrović: - Nije mi sruke - kaže.